Turkish Aerospace (TAI) kompanija isporučila je turskim pomorskim snagama još jednu bespilotnu letjelicu ANKA, opremljenu SATCOM sistemom, automatskim identifikacijskim sistemom i sintetičkim radarom (SAR) objavljeno je u ponedeljak
ANKA koja se može razmjestiti u Egejskom moru i Mediteranu, opremljena je SAR radarom i posebnim kamerama visoke rezolucije za izviđanje zemljine površine.
Zahvaljući novom radaru, ANKA ima mogućnosti da prikuplja podatke sa velikih udaljenosti i visina, čak i iznad oblaka u svim vremenskim uslovima.
Sistem također može prepoznati i odrediti položaje površinskih objekata sa velikih udaljenosti, poput pomorskih luka i vojnih baza.
Zahvaljujući visokotehnološkim metodama pretraživanja, može se otkriti brzina i lokacija pokretnih ciljeva. U ove ciljeve spadaju i sistemi protuzračne odbrane, raketni sistemi i šire.
Turska tehnološka kompanija ASELSAN dovršila je serijsku proizvodnju SARPER SAR sistema, radara za otkrivanje pokretnih ciljeva, koji je razvijen za zračne platforme poput bespilotnih letjelica i šire.
Nakon što je SAR radar isporučen TAI-u, uspješno je prošao testove i krenula je serijska ugradnja.
Radarsko presretanje i analiza (ELINT-COMINT) – ANKA-I
ANKA-I varijanta bespilotne letjelice namijenja je za ELINT i COMINT misije, i koristi se od strane turske obavještajne službe ali i mornarice.
ANKA-I radi na prikupljanju informacija kroz presretanje signala, bilo da se radi o komunikaciji među ljudima tj. COMINT ili iz elektronskih (radarskih) signala, koji se ne koriste izravno u komunikaciji tj. ELINT.
ANKA-I na ovaj način može da prati, locira, analizira, klasificira neprijateljsku komunikaciju, radarske signale, bez da ulazi u domete sistema protuzračne zaštite.
Ovo se pokazalo jako korisnim u slučaju Sirije i Libije, ali i Egejskog mora i istočnog Mediterana. Uz pomoć ANKA-I letjelice, turska vojska može da odredi preciznu lokaciju neprijateljskih brodova, podmornica ali i sistema protuzračne odbrane.
Nakon što ANKA-I odredi poziciju, klasifikaciju, ferkvenciju, jačinu i smjer radarskog ozračenja neprijateljske protuzračne odbrane, turska vojska ima mogućnost da sa borbenim avionima ili drugim bespilotnim letjelicama efektivno neutrališe neprijateljsku protuzračnu odbranu.
U praksi to izgleda otprilike ovako: ANKA-I prvo detektuje radarsko zračenje, locira ga i klasificira o kojem sistemu se radi, određuje jačinu i smjer radarskog zračenja. Kasnije se ovi podaci preko data-linka dijele istovremeno sa svim prijateljskim jedinicama u okruženju, i određuje se na koji način će se dejstvovati protiv neprijateljske protuzračne odbrane.
Ovo ujedno objašnjava i snimke sa turskih bespilotnih letjelica, kako kruže iznad sirijskih i ruskih sistema protuzračne odbrane, uništavajući na desetine sistema poput Pantsir S1, Buk i drugih.
ANKA-B/ANKA-S – Naoružane varijante bespilotne letjelice
2015. godine ANKA-B je uspješno prošla svoj prvi testni let. ANKA-B je bila unaprijeđena varijanta prethodnih prototipa ANKA-A, sa ugrađenim SAR/ISAR/GMTI radarom i povećanom nosivosti korisnog tereta.
ANKA-B već tada bila je u mogućnosti letjeti na visinama preko 9000 metara, i bez prekida ostati u zraku preko 26 sati, sa dometom leta oko 200 kilometara.
Anka-S je serijska konfiguracija ANKE. Opremljena je ViaSat VR-18C Highpower SATCOM antenom i domaćim računalom za kontrolu leta.
Ugrađena SATCOM antenta omogućila je satelitsko upravljanje za ANKU-S, što u konačnici znači gotovo neograničeni domet leta za ovu bespilotnu letjelicu.
Jedan operator posredstvom SATCOM data-linka može upravljati sa čak 6 ANKA-S letjelica istovremeno.
ANKA-S je naknadno nadograđena sa domaćim CATS sistemom (COMMON APERTURE TARGETING SYSTEM), za izviđanje, ciljanje i lasersko označavanje mete i daljinomjerom, čiji je domet 25+ kilometara.
Nova generacija elektro-optičke / infracrvene (EO / IR) kamere opremljena je za snimanje slika visoke rezolucije i video zapisa u svim vremenskim, dnevnim i noćnim uvjetima.
Međutim, najveća prednost ANKA-S bespilotne letjelice je SAR radar, koji na udaljenosti od 40 kilometara može otkriti gotovo svaku metu u pokretu, bilo da se radi o vojnicima, oklopnim vozilima, tenkovima ili drugom naoružanju.
Dok varijantaANKA-B ima ograničen domet, zbog nemogućnosti satelitskog upravljanja, istovremeno je podložna elektronskom ometanju od strane neprijatelja. Međutim, ANKA-S, kao naprednija varijanta, koristeći satelitski data-link (SATCOM) nema ovaj problem.
ANKA-S posjeduje dva podkrilna nosača za oružje, sa kojih može da lansira laserski navođeni MAM-L i CIRIT, protiv svih vrsta kopnenih meta.
Pored svega navedenog, turske kompanije nastavljaju da razvijaju i unaprijeđuju svoje bespilotne letjelice. 2020. godine obavljen je prvi testni let ANKA 2 letjelice, još poznatije pod nazivom AKSUNGUR, koja će imati veću nosivost tereta u odnosu na ANKU-S.
Na osnovu priloženog može se zaključiti, kako je Turska na polju tehnologije bespilotnih letjelica jedino iza SAD-a, kao velika konkurencija Izraelu, Kini i drugim državama. Međutim, po efektivnosti i korištenju u realnom sukobu, svjetski mediji nazivaju Tursku “Super-silom”, kada su u pitanju bespilotne letjelice.
Nova Bosna
