Bošnjački sabor održan 27. i 28. septembra 1993. godine, podsjetio je Džaferović, nastao je iz nesumnjive potrebe i osjećaja odgovornosti bošnjačkog naroda, ne samo prema sebi, već prije svega državi BiH i njenoj opstojnosti

U sarajevskoj Vijećnici je upriličeno svečano obilježavanje Dana Bošnjaka, a manifestaciju je organizirala Bošnjačka zajednice kulture “Preporod”.

Pokrovitelji manifestacije, kojom se obilježava 26. godišnjica od održavanja Prvog bošnjačkog sabora i historijskog vraćanja imena Bošnjak, bili su član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, a domaćin skupa bio je predsjednik “Preporoda” prof. dr. Sanjin Kodrić.

Bošnjački sabor održan 27. i 28. septembra 1993. godine, podsjetio je Džaferović, nastao je iz nesumnjive potrebe i osjećaja odgovornosti bošnjačkog naroda, ne samo prema sebi, već prije svega državi BiH i njenoj opstojnosti.

– Bošnjački sabor je nesumnjivo jedan od najznačajnijih događaja za Bošnjake u njihovoj historiji, jer su odlukom sabornika vratili svoje ime i bosanski jezik. Bošnjaci su dakako postojali i prije bošnjačkog sabora. Mi nismo nastali prije 26 godina. Tu smo otkako je i države BiH. Od nas su svi koji su se vjekovima borili za ovu zemlju i njene ljude – poručio je Džaferović.

Autor: Kemal Softić 
Opis: Dan Bošnjaka

Kazao je da su Bošnjaci i BiH oduvijek sudbinski povezani te da su tokom gotovo cijelog 20. vijeka bila prisutna oporavanja Bošnjaka i države BiH, a da je vrhunac toga bio period agresije.

– Cilj je uvijek bio isti, ugasiti prvo Bošnjake, Bosance, a potom ugasiti i Bosnu. Upravo je Bošnjački sabor u tim najtežim vremenima artikulirao odnos Bošnjaka i prema državi BiH i prema sebi. Odbijena je podjela BiH i nastavljena borba za njenu cjelovitost i ravnopravnost svih naših naroda i građana. Osim što je nastavljena borba za cjelovitu državu, istovremeno je nastavljena i afirmacija identiteta bošnjačkog naroda – izjavio je Džaferović.

Napomenuo je da Bošnjaci, osim u BiH, žive u mnogim drugim državama, a da se ravnopravnost u mnogim dijelovima BiH danas dovodi u pitanje.

– Nastavićemo borbu za ravnopravnost sve dok se svakom čovjeku u ovoj zemlji ne osiguraju jednaka prava – poručio je član Predsjedništva BiH.

Podsjetio je Džaferović na izjavu rahmetli predsjednika RBiH Alije Izetbegovića nekoliko mjeseci nakon održavanja Bošnjačkog sabora, koji je kazao da “kada bi se skupili svi đavoli ovoga svijeta, neće nam moći ništa ako budemo uza se imali naše bosanske ljude”.

– Ubijali su naše žene i djecu, rušili naše džamije, a mi nećemo da ubijamo žene i djecu, nećemo da rušimo crkve i druge bogomolje. Mi to nećemo, jer to nije naš put. I mi ćemo pobijediti što poštujemo i tuđu vjeru, i tuđu naciju i drugo političko uvjerenje i što pokušavamo da budemo u ovoj teškoj nevolji ljudi – glasile su riječi Alije Izetbegovića koje je večeras u Vijećnici ponovio Džaferović.

Bosanskhercegovački identitet, naglasio je Džaferović, nije negiranje pojedinačnih identiteta Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, već razvijanje pripadnosti državi BiH.

– On podrazumijeva državni bh.patriotizam, njegovanje i razvijanje tradicionalnih vrijednosti tolerancije i suživota naših naroda, njegovih različitih kultura i religija. Kultura svakog od bh. naroda je dio kulturne baštine svih nas, a ne samo naroda iz kojeg potiče. Svi mi koji volimo ovu zemlju i borimo se za njenu budućnost, moramo učiniti više da se značaj bh. identiteta dodatno istakne i vremenom široko prihvati – kazao je Džaferović.

U porukama Bošnjačkog sabora, vjeruje on, je sadržana politička doktrina svih relevantnih bošnjačkih prvaka, od Savfet bega Bašagića, Mehmeda Spahe do Alije Izetbegovića, po kojoj Bosna treba da bude zemlja u kojoj niko neće biti progonjen zbog svoje vjere, nacije i političkog uvjerenja.

– Jaki Bošnjaci, sa funkcionalnim institucijama i kvalitetnim projektima, mogu biti samo dobre i korisne komšije. Napredak je proizvod upornosti, stalnog preispitivanja te suočavanja sa svojim nedostacima. Samo tako se jača i stiže do cilja. A naš cilj je jasan. Hoćemo snažnu i demokratsku BiH, buduću članicu EU-a i NATO saveza – izjavio je Džaferović.

Podsjetio je član Predsjedništva BiH da je naša zemlja od Dejtona do danas prošla mnogo toga, ali da je pred nama još mnogo posla, poput uklanjanja svih oblika diskriminacije i popravljanja životnog standarda građana, naročito mladih.

– Pomalo smo umorni od recidiva prošlosti. BiH je prirodno zaokruženi prostor sa svojom prepoznatljivom kulturom, tradicijom i bh. identitetom i na toj činjenici se trebamo svi zajedno konačno zaustaviti – zaključio je Džaferović.