Neki od ovih poljskih i žetvenih robota već se uvelike primjenjuju, dok su neki tek prototipovi, no većina će biti na tržištu dostupna iduće godine. Cijene im se kreću od 10.000 eura naviše

Land Care Robot autonomni solarno-električni višenamjenski stroj za kultivaciju i obradu tla američkog proizvođača Directed Machines, s gusjenicama ili pogonom na sva četiri kotača, opremljen priključcima za samostalnu košnju, prskanje, obradu tla, okopavanje, razgrtanje snijega i još ponešto, sve uz korištenje jeftine kombinacije dubinskih kamera, GPS-a te modelom topološke vjerojatnosti za navigaciju u različitom okruženju, i sve kontrolirano jeftinim računalom Raspberry Pi 4, prodaje se po cijeni od 14.800 američkih dolara.

Jedan je to od tridesetak poljoprivrednih robota predstavljenih u prvom svjetskom katalogu ove vrste, a kojega je nedavno objavio portal Future farming.

Neki od ovih poljskih i žetvenih strojeva već se uvelike primjenjuju, dok su neki tekprototipovi, no većina će biti na tržištu (za kupnju, iznajmljivanje ili unajmljivanje) dostupna iduće godine. Cijene im se kreću od 9.995 do nevjerojatnih 590.000 eura, navodi Rene Koerhuis, specijalist za preciznu poljoprivredu pojašnjavajući kako je katalog pripreman u suradnji s Međunarodnim forumom poljoprivredne robotike (FIRA).

Poslali su poziv svim zainteresiranim proizvođačima, od malih poduzeća do multinacionalnih tvrtki, da prijave svoje kreacije, i bili ugodno iznenađeni velikim odazivom koji je obuhvatio gotovo 80 proizvođača iz 16 zemalja. 

Najviše nizozemskih robota

Robotizacija je očito globalni posao, komentira Koerhuis, jer su svoje proizvode nominirali proizvođači sa svih strana svijeta. Od Belgije, Danske i Nizozemske, preko Australije, Kanade, Kine do Sjedinjenih američkih država. Najviše je, bilo je za pretpostaviti, proizvođača iz SAD-a, njih sedam, no na drugom je mjestu, iznenađujuće, Nizozemska s njih čak šest. 

“Zapravo je postojao i sedmi nizozemski proizvođač koji je proizveo najvjerojatnije prvog komercijalno dostupnog poljskog robota ikad, Greenbot, ali je nedavno prestao s proizvodnjom“,  kaže Koerhuis. 

Sljedeća na top-listi najzastupljenijih zemalja je poljoprivredna velesila Francuska s pet proizvođača ove vrste mehanizacije uključene u ovaj katalog. 

Odabrani su strojevi koji se ne temelje na standardnim traktorima (naknadno ugrađeni) s autonomnim autopilotom, pojašnjava Koerhuis, a pogodni za proizvodnju na otvorenom terenu gotovo svih vrsta usjeva, od žitarica do zelene salate ili mrkve, ali i vinogradarskih i voćarskih vrsta, pa čak i za primjenu u šumarstvu i održavanju urbanih parkova.  

Katalog, dakako, ne može biti zaključen, jer se ova industrija ubrzano razvija i gotovo svakoga mjeseca na tržište izbacuje poljoprivredne novitete, tako da će se mrežno izdanje ažurirati i nadopunjavati. 

Zanimljivo je da nema poljskih ili žetvenih robota od strane proizvođača traktora, koji sigurno sa zabrinutošću prate razvoj ovih tehnologija na tržištu i vjerojatno traže moguće partnere za suradnju ili razmišljaju o razvoju perspektivnih koncepata u budućnosti. Jer, neki od njih očito imaju za cilj zamijeniti današnje traktore i strojeve u određenom trenutku, ocjenjuje Koerhuis.

On dodaje kako je u posljednjih 50-ak godina globalno gledano postojalo jako puno proizvođača traktora na tržištu, no neki od njih su ‘nestali’ jer su ih ‘pojeli’ giganti u toj proizvodnji ili su jednostavno ‘umrli’ tihom smrću. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će izgledati slika proizvođača robota za 50 godina, zaključuje. 

Prednjače roboti za uklanjanje korova

Na poljima Australije, Kalifornije, Kine, Njemačke, Nizozemske i Skandinavije veliki je broj aktivnih robota, no prema podacima ZDNeta, Francuska je s više od 10.000 jedinica vjerojatno zemlja s najviše prodanih i korištenih poljoprivrednih robota. Od ovog su broja 99 posto onih za mužnju i uzgoj životinja, najmanje njih 100 je namijenjeno suzbijanju korova, a 10 se primjenjuje u vinogradarstvu. 

No, u objavljenom je katalogu obrnuta ‘statistika’. Naime, većina ovdje predstavljenih je namijenjena kontroli populacije korova u poljoprivrednim usjevima, za koje vlada sve veće zanimanje, što zbog preferiranja održive proizvodnje odnosno političkih i društvenih pritisaka za smanjenu uporabu pesticida, što zbog smanjene mobilnosti ljudi uslijed ograničenja nametnutih Covid pandemijom, odnosno nedostatka radne snage za ručno uklanjanje koje se uglavnom primjenjuje u ekološkoj proizvodnji. 

Većina se takvih robota temelji na kultivaciji usjeva odnosno mehaničkom uklanjanju s ciljem eliminacije uporabe herbicida u proizvodnji, no drugi strojevi na temelju informacija ugrađenih senzora uočavaju pojedinačne korove u redovima kulture na polju i ciljano apliciraju točno određene doze herbicida čime se smanjuje njihova uporaba i do 95 posto. Već se u pokusima testiraju roboti i za uklanjanje korova laserom ili mikrovalovima. 

Visokodohodovne kulture kao što su neke salate, jagode, bobičasto voće, osobito borovnice, agrumi i vinsko grožđe čine se najpogodnije s poslovnog gledišta za robotizirano plijevljenje, osobito na lokacijama sa strmim terenima, opasanim za veću mehanizaciju i ljude.

Cijena odgovara veličini

Postoji i podosta poljskih robota koji mogu preuzeti aktivnosti traktora, uključujući obradu tla, sjetvu, brigu o usjevima i košnju. Ponekad ih slijede oni za berbu na otvorenom, primjerice, jabuka, šparoga i jagoda. Kad smo već kod toga, dva od četiri predstavljena i komercijalno dostupna robota za berbu – beru jagode.

“U bliskoj ćemo budućnosti vidjeti robote, čak i dronove za berbu brokule, agruma, cvjetače, kivija, rajčice, krastavca, paprike, salate i dr.“, najavljuje Koerhuis dodajući kako je ipak najistaknutiji u  njihovom katalogu autonomni ‘berač’ kamena.

Veličina robota, izgleda, diktira i njegovucijenu, jer očito je, korespondira s potrebnim ulaganjem. Najmanji su dakle najjeftiniji, a cijene mobilnih poljskih kreću se od 10.000 eura. Za primjerice, 30.000 eura može se kupiti potpuno operativni bespilotni stroj za prskanje, košnju, transport i prikupljanje podataka u voćnjaku. Najjeftiniji košta samo 2995 američkih dolara, ali nije mobilni terenski robot.

Daleko najveća investicija se odnosi na najvećeg poljskog robota u katalogu, za kojega je potrebno izdvojiti 700.000 američkih dolara (oko 590.000 eura). Riječ je o automatiziranoj platformi s prilagođenom sijaćicom, raspodjeljivačem gnojiva i prskalicom za zaštitu usjeva. 

“Čini se da poljoprivreda zaostaje za ostalim granama poput građevinarstva i rudarstva, gdje su najam i plaćanje po korištenju usluga li strojeva postali standard. No, kako se potrošački proizvodi, a posebno usluge streaminga, sve više temelje na pretplati ili plaćanju po upotrebi, zasigurno ćemo vidjeti sve više poljoprivrednika koji kupuju usluge ‘bez korova’ i ‘bez bolesti’ ili možda čak i usluge ‘zdravih usjeva’ od proizvođača robota i osiguravatelja inputa“ zaključuje na kraju za Future farming Rene Koerhuis.