U okviru samita procesa Brdo-Brijuni, koji se održava na Brdu kod Kranja, učesnicima skupa se obratio i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Prema njegovim riječima, značaj ovog procesa je promovisanje evropskog puta zemalja regina. Međutim, posljednjih godina primjetna je stanovita kriza u procesu proširenja, što je Džaferović ilustrovao činjenicom da od 2013. godine, kada je Hrvatska postala članica EU, nijedna druga država više nije primljena u članstvo.

Otvorena pitanja

– Izvjesno je da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga, rekao je Džaferović.

Dodao je kako BiH želi imati dobre odnose sa zemljama, posebno sa susjedima. Međtuim, ti odnosi su opterećeni brojnim otvorenim pitanjima, koja se trebaju rješavati dijalogom, a ako razgovori ne daju rezultate, onda putem institucija međunarodnog prava.

– Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju.

Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru, kazao je Džaferović.

I sa Hrvatskom nisu riješena sva otvorena pitanja.

– Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH, dodao je član Predsjedništva BiH.

Napomenuo je kako, uprkos otvorenim pitanjima, postoji saradnja BiH sa susjedima, ali da se u posljednje vrijeme, prilikom posjeta zvaničnika, zaobilazi Predsjedništvo BiH, koje jedino ima mandat da predstavlja državu BiH. 

Po njemu, čilj BiH je uspostaviti evropske norme i standarde i u našoj zemlji, odnosno u cijelom regionu. Među tim normama naveo je jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti.

– Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji jasno je zacrtana u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU. Dosada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu, ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status, istakao je Džaferović.

Na kraju je podsjetio da je BiH, iako ima složen sistem odlučivanja, uspjela napraviti pomake u ispunjavanju obaveza prema NATO-u, naglasivši kako je budućnost BiH u članstvu u EU i NATO-u.