Pravdajući ulazak ruske vojske na istok Ukrajine, Putin poručio da bi u suprotnom ukrajinska vojska u tim regijama napravila genocid poput onog u BiH.

Piše: Armin Aljović

Nepunih 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini čini se da svjetske sile uviđaju vlastite greške koje su počinile tokom rata u toj zemlji, i kasnije tokom mirovnih pregovora, pa sada nastoje to ne ponoviti na drugim žarištima, uključujući i Ukrajinu.

Zbog zakašnjele reakcije međunarodne zajednice, vojska i policija Republike Srpske ubila je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici na istoku Bosne, u zaštićenoj zoni UN-a, u samo nekoliko dana mjeseca jula 1995. godine. Bio je to, prema presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju prvi genocid na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Tokom kreiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma u bazi američkih zračnih snaga u državi Ohio 1995. godine,  zemlja je nakon četiri godine ratovanja podijeljena na dva administrativna entiteta, Republiku Srpsku i Federaciju BiH, kojima je dato pravo veta na državne odluke. Zbog čestih opstrukcija entiteta, Bosna i Hercegovina do danas nije napravila reforme potrebne za ulazak u NATO, ili Evropsku uniju, premda je to navedeno kao vanjskopolitički prioritet zemlje.

Tako, naročito Rusija danas vješto koristit entitet Republiku Srpsku i njenog de facto čelnika Milorada Dodika da blokira EU i NATO put Bosne i Hercegovine, što se uklapa u njen širi plan podrivanja Zapada.

Evo nekoliko primjera gdje na slučaju Bosne i Hercegovine i Zapad ali i Rusija pokušavaju učvrstiti svoje argumente.

Putin: Ukrajini prijeti genocid poput onog u Srebrenici

Pravdajući ulazak ruske vojske i preuzimanje kontrolu nad separatističkim regijama na istoku Ukrajine, Lugansk i Donjeck, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prije nekoliko dana da ako ostanu bez ruske zaštite, ukrajinska vojska će u tim regijama napraviti genocid nad proruskim stanovništvom, a pritom je napravio usporedbe s genocidom u Srebrenici.

Ovo nije prvi put da govoreći o sukobu ukrajinske vojske i pobunjenih separatista Putin pravi usporedbu s Bosnom i Hercegovinom. Ruski je predsjednik u decembru 2019. godine izjavio da će ukrajinski nacionalisti izvesti „drugu Srebrenicu“ ako ukrajinske snage sigurnosti preuzmu kontrolu nad granicom u Donbasu [šira regija koja obuhvat gradove Lugansk i Donjeck kojim upravljaju proruski pobunjenici] bez ustanovljenih garancija o zaštiti stanovništva. „Ukrajinska strana sve vrijeme govori ‘Dajte nam mogućnost da vojskom zatvorimo granicu’. Mogu da zamislim šta bi bilo sljedeće. Srebrenica, eto šta“.

‘Ne dopustiti pravo veta za Lugansk i Donjeck’

S druge strane, u pregovorima sa separatistima iz regija Lugansk i Donjeck, zapad insistira da se tim samoproglašenim republikama u eventualnom postizanju primirja ne smiju dati ovlasti kojima bi mogli ucjenjivati centralnu vladu u Kijevu, kao što entitet Republika Srpska ucjenjuje centralnu vladu Bosne i Hercegovine.Reklama

“Hiljadu milja jugozapadno od Donjecka, negdje drugdje u Evropi i daleko od Rusije, nalazi se primjer ovakvog ustrojstva. Dejtonski mirovni sporazum prekinuo je rat u Bosni i Hercegovini te je stvorio dva entiteta u sklopu države kojima su data mnoga državna ovlaštenja – to su Federacija BiH i Republika Srpska. Državni poslovi su podijeljeni po etničkim kvotama. Postalo je važnije gdje vam se roditelji mole Bogu od vaše stručnosti. Individualna prava su potčinjena zaštiti etničkih interesa, što je samo zabetoniralo segregaciju među ljudima”, napisala je u svom posljednjem autorskom tekstu za britanski The Times baronesa Arminka Helić.

„Stvaranje autonomnih regija kako bi se udovoljilo secesionistima i nasilnim susjedima nije rješenje“, napisala je Helić, podsjećajući da je naknadno iskustvo iz Bosne i Hercegovine pokazalo kako loši akteri mogu pokvariti dobre namjere.

“Ako ne dokažemo da smo svjesni rizika i odlučni da nađemo alternativno rješenje, morat ćemo biti spremni na isti pristup Rusije negdje drugdje jer ako je bio efikasan u Bosni i Ukrajini, funkcionisat će i među zemljama Baltika. Na nama je da se pobrinemo da tako ne bude”.

Sjećanje na sarajevske ruže

Najpoznatiji svjetski zviždač, bivši uposlenik CIA-e Edward Snowden je na Twitteru rekao da svijet u Ukrajini ne bi trebao ponoviti greške iz Bosne i Hercegovine

„Iskreno, ova mogućnost mi je toliko strašna da je teško i razmišljati. Još uvijek se sjećam crvenih ožiljaka na ulicama Sarajeva, ‘Sarajevskih ruža’ koje su podsjetnik na poginule od minobacačkih granata“, napisao je Snowden, dodajući „Kijev je veći od Sarajeva. Ili od Groznog. Ili od Fallujaha. Jednostavno nezamislivo“.

Slučaj Kosovo

Loša iskustva iz Bosne i Hercegovine uzimaju se za praksu i u aktuelnom sporu susjedne Srbije i Kosova. Otkako se odvojilo od Srbije u februaru 2008. godine, Srbija na Kosovu pokušava osigurati Zajednicu srpskih općina koja bi okupljala općine sa većinskim srpskim stanovništvom sa sjevera Kosova. Vlada Kosova prihvata administrativno reorganizirati sjever zemlje, ali odbija prihvatiti da potencijalna zajednica srpskih općina ima pravo veta na odluke centralne vlade, kako ne bi dobili „bosnizaciju Kosova“, što je termin kojeg koristi i premijer Albin Kurti.

Sporazum o zajednici općina sa srpskom većinom mora biti proveden, međutim, niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu, izjavio je nedavno Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za regionalna pitanja i dijalog Srbije i Kosova.

Izvor: Al jazeera Balkan