Na težim zemljištima, zbog težih uslova za razgradnju, zbog odsustva vazduha i zbog toga što se sastojci ne ispiru, oranje se vrši pliće, a na rastresitijim zemljištima dublje.
Stajnjak je manje-više razgrađena mješavina čvrstog i tekućeg izmeta, čvrstog i tekućeg izmeta domaćih životinja i prostirki, najčešće slame.
Za đubrenje se uglavnom koristi polusagoreli i pregoreli kompost. Naši poljoprivredni proizvođači često griješe jer koriste stajski gnoj tamo gdje su ostaci prostirke još vidljivi, pa tako nepotpuno fermentirani stajnjak razbacuju po njivi i tako šire korovske vrste. Razlog tome je što u potpuno nefermentiranom ostaje sjeme korova koje je nesmetano prošlo kroz probavni trakt domaćih životinja, a nije uništeno fermentacijom, a unošenjem takvog u tlo širi se najopasnija korovska vrsta.
Naši poljoprivredni proizvođači i dalje griješe ostavljajući izvezeni i neorani stajnjak na njivi na gomilu. Izložen je suncu, padavinama i kiseoniku, te vrlo brzo gubi hranjive tvari i smanjuje količinu suhe tvari. Konkretno, dušik se gubi u raznim hemijskim jedinjenjima, posebno u obliku amonijaka, isparavanjem ili isparavanjem, a nakon nekoliko dana ga uopće nema u stajnjaku koji je odvojen, nagomilan na poljima.
Šta je potrebno znati za ispravnu manipulaciju stajnjakom?
Iz tog razloga, ako se mora izvoziti, a ne može se odmah preorati, treba raskrčiti i izravnati njivu na jednom kraju njive, raširiti i zbiti stajnjak u trapezoidnom obliku visine od jednog do 1,5 metara, a zatim pričekajte sljedeći dan-dva, a zatim rasipajte posipačima i zaorite na dubinu, obično 20 do 35 centimetara.
Na težim – pliće, na labavijem – dublje
Na težim zemljištima, zbog težih uslova za razgradnju, zbog odsustva vazduha i zbog toga što se sastojci ne ispiru, oranje se vrši pliće, a na rastresitijim zemljištima dublje. Kod biljaka sa dubljim korenovim sistemom oranje je dublje nego kod biljaka sa plitkim korenovim sistemom.
S obzirom na smanjen stočni fond, često se koriste manje količine stajnjaka (Foto: Depositphoto/fotokostic)
Danas se, s obzirom na smanjen stočni fond, često koriste manje količine stajnjaka (10 do 12 tona po hektaru), uz upotrebu NPK đubriva. Međutim, količine ispod 20 t/ha smatraju se malim, 20 do 30 t/ha srednjim i preko 30 do 35 t/ha visokim normama gnojiva.
Priprema i skladištenje
Godine 1928. njemački agronom Kranz predložio je pripremu plodnog ili prijelaznog stajnjaka.
Stajnjak se donosi nedaleko od štale, ali ne preblizu, i stavlja se na betonsku podlogu u jednu gomilu. Drugi dan se donosi na drugi i to ponavljamo na obje hrpe do sedmog dana. Navedene gomile su u rastresitom stanju, gdje je omogućen razvoj aerobne mikroflore. Osmog dana stavlja se nova količina na prvu i ovaj postupak se ponavlja do 14. dana. Zatim se 15. dana ovaj stajnjak vadi i stavlja na drugu gomilu i taj proces se nastavlja do 21. dana.
Zbog zbijanja stajnjaka dolazi do druge faze fermentacije koja se odvija u anaerobnim uslovima. Na ovaj način se dobija mnogo, manji su gubici u suvoj materiji i azotu, a kvalitet je odličan. Za razliku od hladnog načina pripreme koji se izvodi u anaerobnim uslovima i na temperaturi do 300 stepeni Celzijusa, gde je gubitak organske materije i do 15 odsto, ali je u ovom slučaju razgradnja organske materije slaba. , i ne dovodi do dovoljne humifikacije. Kod benignog tipa preparata gubici organske materije su i do 30 odsto, a razgradnja organske materije je dobra, dolazi i do humifikacije, pa je kvalitet odličan i čokoladne je boje.
Uvođenje stajnjaka u osnovnu preradu
Topli način pripreme stajnjaka se ne preporučuje, jer se razgradnja organske materije kreće i do 50 posto, zbog visoke temperature pripreme (do 600 stepeni Celzijusa) i prisustva aerobnih mikroorganizama, te gubitka dušika isparavanjem. (gubici gasovitog azota u obliku amonijaka – NH3) se povećava.
Razlika između humifikacije i humifikacije?
Treba razlikovati humizaciju, koja predstavlja unošenje organske materije sa humusom (huminske, fulvinske kiseline i dr.) u zemljište, i humifikacije, koja predstavlja stvaranje humusa iz organske materije ili u zemljištu uz aktivnost odgovarajućih mikroorganizama.
Deponija smeća, kako se navodi, treba da bude blizu štale kako bi se stajnjak lakše i brže odvozio, ali ne preblizu zbog prolaska vozila i mogućnosti kiše koja se sliva sa krova štale. Istovremeno, trebalo bi da bude daleko od potencijalnih bunara za pitku vodu. Takođe, ne bi trebalo da bude na mestima izloženim suncu i vetru. Površina stajnjaka za jedno grlo stoke iznosi:
za goveda – 3,5 do četiri kvadratna metra;
za konja 2,5 do tri kvadratna metra;
za svinju 0,8 do 1,2 kvadratna metra;
za ovce 0,7 do jedan kvadratni metar.
Određene vrste domaćih životinja proizvode različite količine stajnjaka, i to: goveda 30 kg dnevno, svinje 200 kg godišnje i pile oko šest kilograma godišnje;
Imati u vidu da iskorišćavanje azota stajnjaka iznosi oko 30 odsto prve godine, a narednih godina oko 50 odsto, dok se fosfor iskorišćava 15 do 20 odsto i kalijum 50 do 60 odsto. Larve muva suzbijamo zalivanjem Hektorom, 0,1 odsto.
Prosječan hemijski satav stajnjaka u pogledu osnovnih hraniva iznosi: 0,5 odsto azota, 0,25 odsto fosfora, 0,6 odsto kalijuma, kalcijuma 0,54 odsto i magnezijuma 0,18 odsto. Organske materije prosečno ima 20 odsto.
Najbolje je da ima betonirano dno
Đubrište treba da ima nepropustivo dno, najbolje betonirano, dok zid oko đubrišta sa tri strane da je visine oko 50 centimetara, čime se ne dozvoljava slivanje vode sa okolnog zemljišta, uzdizanje podzemnih voda u đubrište i slično. Dno đubrišta treba da ima nagib oko dva do pet odsto u pravcu osočne jame ili bazena sa kojim je kanalima povezano. Osočna jama ili bazen je najčešće u sastavu đubrišta, na njegovom kraju u pravcu pada. Gornja površina osočne jame je ispod najnižeg nivoa đubrišta, te je tako onemogućeno da se tečnost iz osočne jame vraća u đubrište.
Veoma je važno da posle pripreme stajnjaka, lager bude pokriven folijom ili drugim materijalom, kako bi se onemogućio pristup kiseonika vazduha i dalje aerobno razlaganje proizvedenog, a time i gubitak hranljivih materija. Osim toga, onemogućeno je djelovanje atmosferalija na ovo đubrivo. Može i ceo prostor lagera da bude natkriven zbog atmosferalija.
Izvor: Agroklub
