Sarajevo, 10. juli 2025. – Iako se sve odvija iza zatvorenih vrata, američka administracija već duže vrijeme aktivno radi na političkom smirivanju tenzija unutar SNSD-a i pripremi terena za povlačenje Milorada Dodika iz aktivne politike. Najnoviji signal stigao je kroz nenajavljenu diplomatsku ofanzivu: u četvrtak, 10. jula, u Sarajevo stižu Brandon Hanrahan, vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming. Iako će se susresti sa članovima Predsjedništva BiH, glavni fokus je bilateralni sastanak sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva i dugogodišnjom Dodikovom saradnicom.
Tajni sastanci u Washingtonu: Cvijanovićeva nova američka uzdanica
Prema informacijama portala Istraga.ba, još krajem maja Cvijanovićeva je u Washingtonu imala tajni sastanak sa američkim zvaničnicima, izvan zvaničnog protokola. Upravo tada počela je inicijativa da ona preuzme lidersku poziciju u SNSD-u. Iako ima određenu međunarodnu podršku, unutar stranke nailazi na otpor – prije svega od Igora Dodika, sina aktuelnog predsjednika stranke.
Igor Dodik uživa podršku brojnih uticajnih stranačkih kadrova poput Srđana Amidžića, Sanje Vulić i Milorada Kojića. Nasuprot tome, Cvijanović podržavaju Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, i biznismeni bliski vrhu stranke, poput Milana Milanovića Kaje. Ipak, Cvijanovićeva je jasno dala do znanja da svoj politički legitimitet crpi isključivo iz odnosa sa Miloradom Dodikom – a ne sa njegovim sinom.
Dodik se povlači, ali pod svojim uslovima
Milorad Dodik, svjestan političkog pritiska i krivičnih postupaka koji mu vise nad glavom, razmatra taktičko povlačenje sa stranačke scene. U tom kontekstu, vodi se niz neformalnih pregovora sa predstavnicima međunarodne zajednice, uključujući i direktora OSA-e Almira Džuvu.
Jedan od rezultata tih pregovora već je vidljiv – predmet protiv Dodika zbog napada na ustavni poredak BiH je faktički ugašen. Direktor OSA-e lično ga je dovezao u Tužilaštvo BiH, gdje je tužiteljica Vedrana Mijović predložila ukidanje rješenja o pritvoru, koje nikada nije ni bilo primijenjeno.
Presuda kao moneta političkog potkusa
U toku su i pregovori o presudi kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Razmatraju se tri moguća scenarija za „ublažavanje“ presude:
- Odgađanje donošenja drugostepene presude pod izgovorom „kompleksnosti predmeta“;
- Vraćanje predmeta na početak i prolongiranje cijelog procesa;
- Zadržavanje zatvorske kazne, ali skraćivanje političke zabrane na samo godinu dana – što bi omogućilo Dodiku da se kandiduje na izborima 2026. godine.
Unutrašnje tenzije kao taktička prednost
Prema izvorima bliskim vrhu SNSD-a, Dodik razmatra opciju da iskoristi unutrašnji sukob unutar stranke kako bi zadržao svoju poziciju. U scenariju eskalacije između frakcije njegovog sina i one okupljene oko Cvijanovićeve, Dodik bi mogao predložiti “privremeni” ostanak na čelu SNSD-a, navodno zbog potrebe za stabilnošću. Istovremeno, Cvijanovićeva bi bila kandidovana za novi mandat u Predsjedništvu BiH.
Sumnje u politički utjecaj na pravosuđe
Portal Istraga.ba tvrdi da postoje snimci na kojima Dodik razgovara sa advokatima, koji mu poručuju da je „jedna sutkinja završena“. U Apelacionom vijeću koje odlučuje o njegovoj žalbi sjede sudije Amela Huskić, Vesna Jesenković i Hilmo Vučinić. Iako je ročište održano 12. juna, presuda još uvijek nije donesena, što dodatno pojačava sumnje u politički utjecaj na pravosudne institucije.
