Priština – Dok se većina zemalja regiona i dalje suočava s visokim cijenama goriva, Kosovo bilježi kontinuirani pad cijena nafte i naftnih derivata. Razlog leži u činjenici da kosovsko tržište funkcioniše bez političkih sankcija, blokada i dominantnih monopola, što omogućava slobodnu konkurenciju i direktan uticaj globalnih tržišnih kretanja na krajnje cijene za potrošače.
Za razliku od Kosova, u Srbiji su posljedice američkih sankcija jasno vidljive na benzinskim pumpama. Troškovi političkih odluka i međunarodnih pritisaka direktno su ugrađeni u cijenu goriva, zbog čega građani plaćaju znatno skuplje derivate u odnosu na tržišta koja nisu opterećena sličnim ograničenjima.
Slična situacija prisutna je i u drugim zemljama regiona, koje su, u manjoj ili većoj mjeri, ostale vezane za iste energetske tokove i političke aranžmane. Ovakva zavisnost onemogućava brzu prilagodbu tržišnim promjenama i održava cijene goriva na visokom nivou, bez obzira na globalne trendove pada cijena nafte.
Ekonomski analitičari ističu da je razlika između Kosova i ostatka regiona očigledna: tamo gdje ne postoji politički teret i gdje energija nije sredstvo političkog pritiska, cijene goriva prirodno padaju. Suprotno tome, u zemljama gdje se energenti koriste kao instrument politike, krajnji trošak uvijek snose građani.
Primjer Kosova pokazuje da otvoreno tržište, bez sankcija i vještačkih ograničenja, može donijeti direktne koristi stanovništvu, posebno u vremenu kada su troškovi života u stalnom porastu širom regiona.
