Nakon što je Bijela kuća saopćila da razmatra „širok spektar opcija“ u vezi s mogućim preuzimanjem Grenlanda, američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao burne reakcije među evropskim saveznicima. Njegove izjave, objavljene na društvenoj mreži Truth Social, dodatno su zaoštrile odnose unutar NATO saveza i otvorile ozbiljna pitanja o budućnosti transatlantske sigurnosti.
Trump je poručio da je NATO u potpunosti zavisan od Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći da bez američke vojne i političke moći savez ne bi imao stvarnu snagu odvraćanja.
„Rusija i Kina nemaju nikakav strah od NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država i sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bismo im zaista trebali“, napisao je Trump.
Uprkos tome, američki predsjednik je naglasio da će SAD „uvijek biti tu za NATO“, čak i u slučaju da, kako tvrdi, saveznici ne bi uzvratili istom lojalnošću. Dodao je i da su Rusija i Kina, prema njegovim riječima, respektovale isključivo „obnovljene Sjedinjene Američke Države pod njegovim vodstvom“.
Poseban akcenat Trump je stavio na pitanje finansiranja NATO-a, podsjetivši da je tokom svog prethodnog mandata vršio snažan pritisak na članice da povećaju izdvajanja za odbranu. On je naveo da je tražio podizanje vojnog budžeta sa dosadašnjih dva na čak pet posto bruto domaćeg proizvoda.
„Većina nije plaćala svoje obaveze, sve dok ja nisam došao“, poručio je Trump, ponavljajući stav da su SAD godinama nepravedno snosile najveći teret kolektivne sigurnosti.
S druge strane, evropski lideri reagovali su jedinstvenije nego ranije. Predstavnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske istakli su da se sigurnost Arktika, uključujući Grenland, mora osiguravati kolektivno kroz NATO, uz puno poštovanje međunarodnog prava i suvereniteta država.
Posebno oštra bila je danska premijerka Mette Frederiksen, koja je upozorila da Trumpove izjave i namjere treba shvatiti krajnje ozbiljno. Ona je naglasila da bi čak i razmatranje američke vojne akcije prema Grenlandu moglo imati katastrofalne posljedice po savez.
„Takav scenario bi faktički mogao označiti kraj NATO-a“, upozorila je Frederiksen.
Grenland, kao autonomna teritorija Kraljevine Danske, posljednjih godina dobija sve veći geopolitički značaj zbog svoje strateške pozicije na Arktiku, bogatih prirodnih resursa i rastućeg interesa velikih sila. Trumpovo ponovno otvaranje pitanja Grenlanda pokazuje da Arktik postaje nova tačka globalnog nadmetanja, ali i potencijalni izvor dubokih podjela među zapadnim saveznicima.
Kako će se ovi odnosi dalje razvijati, ostaje neizvjesno, ali je jasno da Trumpove poruke Evropi dodatno testiraju jedinstvo NATO-a u trenutku kada se globalna sigurnosna arhitektura suočava s ozbiljnim izazovima.
