Ankara se posljednjih godina sve snažnije profilira kao nezaobilazan geopolitički akter, a burni događaji tokom 2025. i početkom 2026. dodatno su povećali strateški značaj Turske. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koristi poziciju zemlje na spoju Bliskog istoka, Evrope i Azije kako bi Tursku postavio u središte regionalnih i globalnih sigurnosnih procesa.
Početkom prošle sedmice Erdoğan je u telefonskom razgovoru s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom ponudio posredovanje u cilju deeskalacije sve izraženijih tenzija između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Poruka iz Ankare bila je jasna – Turska ne želi novu američku vojnu intervenciju u svom neposrednom susjedstvu, naročito nakon što je, prema turskim procjenama, stabilizirala sigurnosnu situaciju u Siriji.
Turska kao regionalni posrednik
Turska se već dokazala kao država sposobna održavati složene odnose s globalnim silama. Tokom rata u Ukrajini Ankara je istovremeno komunicirala s Washingtonom, Moskvom i Kijevom, nudeći posredničke usluge. Nakon sloma režima Bašara al-Asada, dodatno je učvrstila utjecaj u oblikovanju političke i sigurnosne arhitekture Bliskog istoka.
Analitičari Centra Soufan u svojoj najnovijoj studiji navode da Turska prolazi kroz duboku transformaciju vanjske politike. Prije deset godina bila je marginalizirana u regionalnim krugovima i često kritikovana zbog kršenja ljudskih prava, dok su je SAD smatrale nepouzdanim saveznikom. Danas se, međutim, slika bitno promijenila.
Približavanje Saudijskoj Arabiji, UAE-u i Egiptu
Erdoğan je u proteklih pet godina znatno popravio odnose sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptom. Ankara je ublažila podršku lokalnim islamističkim pokretima koje su ove zemlje doživljavale kao prijetnju, fokusirajući se na zajedničke interese – Iran, Siriju i regionalnu sigurnost.
Turska je pozvala arapske države da se ujedine u vršenju pritiska na Izrael zbog situacije u Gazi i na Zapadnoj obali, istovremeno podržavajući stav zaljevskih zemalja da kolaps Irana ne bi donio stabilnost regiji. Erdoğan je otvoreno izrazio sumnju u dugoročnu posvećenost SAD-a Bliskom istoku, zagovarajući jačanje lokalnih sigurnosnih mehanizama.
Uloga u Trumpovom mirovnom planu
Prema navodima Centra Soufan, Ankara je imala ključnu ulogu u uvjeravanju lidera Hamasa da prihvate mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa u 20 tačaka. Plan je, navodno, potpisan na summitu u Šarm el-Šeiku, uz prisustvo Erdoğana, Trumpa te čelnika Katara i Egipta.
Iako se Izrael protivio snažnijem angažmanu Turske zbog veza s Hamasom, Washington je, prema istim izvorima, zanemario te prigovore. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan imenovan je u takozvani “izvršni odbor Gaze”, tijelo koje nadzire prijelaznu palestinsku upravu nakon povlačenja Hamasa iz političke vlasti.
“Islamski NATO” i mogući nuklearni faktor
Najznačajniji dio nove regionalne dinamike odnosi se na pregovore o trilateralnom sigurnosnom sporazumu između Turske, Saudijske Arabije i Pakistana – savezu koji analitičari već nazivaju “islamskim NATO-om”. Prema riječima pakistanskog ministra odbrambene proizvodnje Raze Hayata Harraja, razgovori o ovom sporazumu traju već deset mjeseci i dokument je spreman za potpisivanje.
U slučaju napada na jednu članicu, ostale bi bile obavezne pružiti vojnu pomoć. Analitičari ističu da bi ovakav savez objedinio saudijski finansijski utjecaj, pakistanske nuklearne i balističke kapacitete te tursko vojno iskustvo i razvijenu odbrambenu industriju.
Nepovjerenje kao glavna prepreka
Ipak, prepreka ostaje političko nepovjerenje između saudijskog prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana i Recepa Tayyipa Erdoğana. Ministar Hakan Fidan nedavno je izjavio da je za realizaciju saveza ključno izgraditi međusobno povjerenje, naglašavajući da pregovori još traju, ali da sporazum zasad nije potpisan.
Ako dođe do realizacije, ovaj savez bi mogao značajno promijeniti sigurnosnu ravnotežu na Bliskom istoku i šire, stvarajući novi blok koji bi djelovao nezavisnije od zapadnih vojnih struktura – uz potencijalni nuklearni faktor kao element odvraćanja.
