Problem zagađenja u Srbiji ne samo da je nerješiv, već iz dana u dan postaje alarmantan i opasan po zdravlje, a i život građana. Pored Beograda koji je redovno među najzagađenijim gradovima na svijetu po mjerenju kvaliteta vazduha “Airvirsual”, problem imaju i stanovnici Niša, Valjeva, Novog Pazara, Gornjeg Milanovca i ostalih gradova i mjesta.. Međutim, naročito užasavajuće bilo je u Čačku gdje je u srijedu uveče u jednom momentu izmjereno 1.0006 PM2.5 čestica zagađenosti vazduha.Zagađen vazduh, FOTO: Privatna arhiva
Najzagađenija prijestonica na svijetu u tom trenutku bio je Ulan Bator (Mongolija) sa 303 PM2.5 čestica, što govori da je Čačak bio bar tri i po puta zagađeniji.
Mnogi Čačani žalili su se na maglu, nepodnošljiv miris i gušenje na ulicama, a vazduh u tom gradu je, prema standardnim parametrima, okarakterisan kao “hazardan”, odnosno opasan, što je najgora ocjena kvaliteta vazduha. Građani su takođe na društvenim mrežama komentarisali da napolju ne udišu vazduh, već “kancer”.
Ova činjenica nije promakla ni predsjedniku Sindikata profesionalnih fudbalera “Nezavisnost” Mirku Poledici, koji je svoj rodni grad okarakterisao kao “Černobilj u srcu Srbije”.
Gušili su se takođe i građani Šapca,Novog Pazara, pa i Niša, gdje je vazduh oborio rekord zagađenosti u prethodne dvije godine.
Situacija u gradovima u Srbiji nije bolja ni 21. januara u jutarnjim i podnevnim časovima, s tim što je u prvi plan izbio Gornji Milanovac sa 396 PM2.5 čestica zagađenosti, dok ga u stopu prati Niš sa 388 PM2.5 čestica.Gornji Milanovac bio je najzagađeniji grad u Srbiji u četvrtak ujutru, Printscreen
Čačak je ovog puta na trećem mestu sa 262 PM2.5 čestica, a slijede Novi Pazar (242), Kosjerić i Užice (179), Valjevo (171), Kragujevac (159)…
Frapantno je to da su Gornji Milanovac, Niš i Čačak više zagađeni od pakistanskog Lahora, koji je prema “Airvisual” podacima najzagađeniji grad na svijetu.Gornji Milanovac, Niš i Čačak zagađeniji od Lahora, Hanoja, Dake i svih ostalih gradova, Printscreen
“Divlji zapad je pjesma za situaciju u Srbiji”
Predsjednik Odbora Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) za izučavanje flore i vegetacije Srbije Vladimir Stevanović ocijenio je da smo kao društvo veoma dugo zapušteni što se tiče odnosa prema životnoj sredini, napominjući da prema njoj postoji ignorantski odnos prije svega u onim strukturama koje bi trebalo da brinu o zaštiti životne sredine.Vladimir Stevanović, Printscreen/Youtube/Nova ekonomija
– Divlji zapad je pjesma za ovo što se kod nas događa. Rekao bih još nešto. Očuvana priroda je, između ostalog, i lična karta Srbije i mora da bude prioritetna briga dražave. Na primjer, mi sada pričam o aerozagađenju, a zvanični podatak Ministarstva zaštite životne sredine glasi da se svega osam odsto otpadnih voda u Srbiji prečišćava – naveo je Stevanović.