Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra ponudu Iranu u iznosu do 30 milijardi dolara za razvoj civilnog nuklearnog programa, ali pod jasnim uslovom: potpuna zabrana obogaćivanja uranija unutar zemlje.
Prema informacijama američke televizije CNN, cilj ove inicijative je da se Teheran vrati za pregovarački sto, nakon višemjesečnih tenzija i nedavnih vojnih udara SAD-a i Izraela na iranske ciljeve. U prijedlogu koji se razmatra u Washingtonu, predviđeno je i djelimično ublažavanje sankcija te omogućavanje Iranu pristupa oko 6 milijardi dolara zamrznutih sredstava u inostranstvu.
Iako se zvanični Vašington javno distancira od formalne promjene politike prema Iranu, iza zatvorenih vrata vode se intenzivni pregovori – uz posredovanje Katara, koji je već imao ključnu ulogu u uspostavljanju krhkog primirja između Irana i Izraela.
Ključna tačka prijedloga jeste da Iran zadrži pravo na civilni nuklearni program, ali bez obogaćivanja uranija na sopstvenoj teritoriji. Umjesto toga, nuklearno gorivo bi se uvozilo, po uzoru na model Ujedinjenih Arapskih Emirata. U tom smislu, razmatra se i transformacija postrojenja Fordow – koje je pogođeno u nedavnim američkim udarima – u civilni energetski centar, uz finansiranje zaljevskih saveznika SAD-a.
Prema izvorima upoznatim s temom, sve opcije su još u ranoj fazi razmatranja, ali je ponuda od 20 do 30 milijardi dolara već detaljno razmatrana na tajnom sastanku u Bijeloj kući prošlog petka. Sastanku je prisustvovao i specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff, zajedno s predstavnicima nekoliko arapskih država iz Zaljeva.
Dok javno predsjednik Trump umanjuje značaj potencijalnog sporazuma – izjavljujući da mu “nije previše stalo hoće li doći do dogovora ili ne” – njegovi najbliži savjetnici snažno zagovaraju rješenje koje bi onemogućilo Iran da razvije nuklearno oružje.
Ipak, prepreke su brojne. Iranski parlament je ove sedmice usvojio zakon kojim se prekida saradnja s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), što dodatno komplikuje mogućnost postizanja dogovora. Takođe, šesta runda američko-iranskih pregovora, koja je bila planirana u Omanu, otkazana je zbog izraelskih zračnih udara.
I pored svega, Bijela kuća vjeruje da bi upravo snažan diplomatski pritisak, uz kombinaciju ekonomskih podsticaja, mogao natjerati Teheran na kompromis – bez obogaćivanja uranija, ali sa zagarantovanim pravom na mirnodopsku upotrebu nuklearne energije.
