Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zvanično je zakazala konstitutivnu sjednicu Skupštine Kosova za srijedu, 11. februar, u 12 sati, čime započinje odlučujuća faza formiranja nove vlasti i okončanja višemjesečnog institucionalnog vakuuma koji traje još od decembra prošle godine.
Odluka je donesena nakon završetka konsultacija s parlamentarnim političkim subjektima i neposredno nakon sertifikacije konačnih izbornih rezultata, čime su ispunjeni zakonski uslovi za konstituisanje zakonodavne vlasti. Bez funkcionalne Skupštine, Kosovo je praktično paralizirano – nije moguće usvojiti državni budžet, ratifikovati međunarodne sporazume niti pokrenuti proceduru izbora novog predsjednika države.
Politički odnos snaga nakon izbora
Parlamentarni izbori održani 28. decembra donijeli su jasan, ali nedovoljan rezultat za samostalno formiranje vlasti. Pokret Lëvizja Vetëvendosje osvojio je više od 51 posto glasova, što mu je donijelo 57 poslaničkih mandata, čime je ostao najjača politička snaga, ali bez apsolutne većine potrebne za samostalno odlučivanje.
Demokratska partija Kosova (PDK) osvojila je 22 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) 15, dok je Alijansa za budućnost Kosova (AAK) dobila 6 poslaničkih mjesta. Preostalih 20 mandata pripada predstavnicima nevećinskih zajednica, čija će uloga biti ključna u procesu formiranja institucija.
Ovakav raspored snaga jasno ukazuje da će svaki naredni korak – od izbora predsjednika Skupštine do formiranja vlade – zavisiti od koalicionih pregovora i političkih kompromisa.
Institucionalni pritisak i kratki rokovi
Skupština Kosova već na prvoj sjednici ulazi pod snažan institucionalni pritisak. Pred poslanicima su tri ključna prioriteta:
- izbor predsjednika i potpredsjednika Skupštine (uz minimum 61 glas),
- usvajanje budžeta za 2026. godinu,
- ratifikacija međunarodnih finansijskih i razvojnih sporazuma.
Bez realizacije ovih tačaka, Kosovo ostaje u stanju institucionalne blokade, što direktno ugrožava fiskalnu stabilnost, međunarodne obaveze i planirane investicije.
Dodatni politički teret predstavlja i ustavna obaveza izbora novog predsjednika države, koji mora biti izabran najkasnije početkom marta, odnosno mjesec dana prije isteka mandata aktuelne predsjednice Vjose Osmani.
Regionalni kontekst i političke implikacije
Regionalni i međunarodni mediji zakazivanje konstitutivne sjednice već ocjenjuju kao pokušaj „resetovanja sistema“ nakon dužeg perioda političke neizvjesnosti. Analitičari upozoravaju da će brzina i efikasnost formiranja institucija imati direktan utjecaj na političku stabilnost, ekonomske tokove i međunarodni kredibilitet Kosova.
Ukoliko već na prvoj sjednici ne bude postignut dogovor o rukovodstvu parlamenta, Kosovo bi moglo ući u novu fazu političkog nadigravanja i produžene tranzicije vlasti. Takav scenario nosi rizik daljeg odlaganja budžeta, zastoja u međunarodnim sporazumima i slabljenja pregovaračke pozicije zemlje prema ključnim međunarodnim partnerima.
Konstitutivna sjednica zakazana za 11. februar tako predstavlja ključni test političke zrelosti kosovske scene – i početak trke u kojoj se ne odlučuje samo o vlasti, već i o funkcionalnosti države.












