Dan 19. srpnja 2020. bio je najkraći dan ikad zabilježen. To je zato što je Zemlja napravila revoluciju oko svoje osi rekordnom brzinom, izvješćuju znanstvenici.

Većina ljudi vjeruje kako je dan jednak trajanju jedne revolucije Zemlje oko svoje osi, što je točno 24 sata. Ali stvarnost je nešto složenija. Znanstvenici koriste nekoliko različitih vrsta dana. Najbliži našim uobičajenim 24 sata je takozvani prosječni solarni dan. Inače, oni su otprilike 4 minute duži od jedne revolucije planeta oko svoje osi.

Od 1970.-ih znanstvenici koriste atomske satove za mjerenje duljine dana. Ovi uređaji mogu mjeriti vrijeme na najmanji djelić milisekunde. Koristeći tako sofisticirane instrumente, znanstvenici su otkrili da čak i prosječni solarni dan, koji ćemo dalje nazivati ​​jednostavno danima, ne traje točno 24 sata.

Svih pola stoljeća promatranja, duljina dana bila je veća od 24 sata. Štoviše, neprestano je rastao, iako vrlo sporo. Drugim riječima, planet je usporavao rotaciju.

Međutim, sve se promijenilo 2020. godine. Prvi put tijekom promatranja Zemljina rotacija se ubrzala. 19. srpnja 2020. postignut je rekord: dan je bio 1,4602 milisekunde kraći od 24 sata. Za one koji ne znaju, jedna milisekunda je tisućinka sekunde.

Ispada da se 19. srpnja 2020. planet okretao oko svoje osi brže nego ikad u povijesti promatranja.

Još nije poznato zašto se to dogodilo. Na rotaciju Zemlje utječu mnogi čimbenici, od privlačenja Mjeseca do količine snijega koji je pao u polarnim predjelima i pada lišća u nepreglednim šumama Rusije i Kanade. Najvjerojatnije se našem planetu ne događa ništa strašno.

Međutim, neočekivano ponašanje svijeta može stvoriti probleme u područjima u kojima je potrebno precizno mjerenje vremena (na primjer, u satelitskoj navigaciji). Stručnjaci još nisu postigli konsenzus o tome kako odgovoriti na ubrzanje rotacije Zemlje.