Grafiti uvredljivog sadržaja, koji su se pojavili na zidu u beranskom naselju Dolac, dokaz su da se nakon trideset godina, iznova, javlja fašistički duh za koji se vjerovalo da je prevaziđen.

Opštinske službe su djelovale brzo i bile su efikasne. To bi mogao biti epilog incidenta koji se desio u beranskom naselju Dolac. Tamo su, naime, prije nekoliko dana, na zidu jedne kuće, „osvanuli“ grafiti s prepoznatljivim porukama i niko, ni jedne minute, nije dvojio kome su bile upućene. Svaki prolaznik bošnjačke ili albanske nacionalnosti vjerovatno je u strahu obarao glavu dok je prolazio pored natpisa „Kolji Šiptare“, „Oj, Pazaru novi Vukovaru“, „Srebrenica“, „Živiš Arkane“ „4S“.

Grafiti su veoma brzo prekrečeni a lokalne vlasti, među kojima je i predsjednik beranske opštine Dragoslav Šćekić, osudili su vandalski čin. Međutim, postavlja se pitanja šta se to dešava u crnogorskom društvu da nakon gotovo tri desetljeća mržnja prema Bošnjacima i Albancima postaje opet vidljiva i javno ispoljiva. Jer, kako kažu sagovornici Al Jazeere, ovo je jedan u nizu sličnih incidenata u kojem su predmet uvredljivih poruka Bošnjaci i Albanci, odnosno muslimani općenito. Najpoznatiji je bio onaj u Pljevljima, nekoliko dana nakon crnogorskih parlamentarnih izbora, gdje je „ostrašćena gomila“ poručivala lokalnom bošnjačkom stanovništvu da „se seli“ nazivajući ih pogrdnim imenom „Turci“.

Bivši pljevaljski glavni imam Samir Kadribašić, komentarišući posljednji incident u Beranama, kaže da je novonastala politička klima u Crnoj Gori pogodovala buđenju starih nacionalističkih i fašističkih duhova. Koliko god natpisi bili strašni Kadribašić je uvjeren da će policija pronaći počinioce jer se, kako kaže, vjerovatno radi o maloj grupici izgrednika koji pokušavaju na sebe privući pažnju.

Jedan od niza incidenata

„Nije ovo prvi put da se ovakvo nešto radi. Vi znate da je isto to bilo u Pljevljima nakon izbora i to poslije nekog dužeg vremena su se ponovo pojavili svi ti grafiti. Sve one priče, koje pokušavaju na neki način abolirati počinioce, iako su počinioci ili potencijalni počinioci vrlo vjerovatno poznati policiji, ne piju vodu. Kakva je poruka, pa poruka je jednostavno da su sada ti koji su da kažem većinska vlast u Crnoj Gori zapravo probudlili sve ono što je spavalo tridesetak godina u tom nekom dijelu naroda. Taj neki nacionalistički i fašistički duh. Naravno da je moralo to negdje probuditi. Berane su maltene prosrpski grad i nije slučajno što se baš tamo to desilo. Ko god je to uradio zabio je sebi auto gol. Vjerovatno će policija brzo utvrditi ko je to bio ali se iskreno nadam da to nije mišljenje većine građana Berana i Crne Gore i da je to izraz profašističkog duha jedne male grupice ljudi koji pokušavaju time da privuku pažnju na sebe“.

Za političkog analitičara Ljubu Filipovića nema sumnje da je spomenuti incident u Beranama izrodila produžena predizborna atmosfera. Grafiti ispisani na zidu u Beranama govore kako jedna određena ideologija još uvijek nije u Crnoj gori prevaziđena.

„Znate kako, sve je to posljedica dugogodišnje predizborne kampanje koja se prikazivala kao borba za prava srpske manjine i crkve u Crnoj Gori, a u stvari je bila svo vrijeme stvaranje takvih sentimentata koji izazivaju podjele na etničkoj i religijskoj razini u Crnoj Gori. Nije ovdje bila priča o pravima, o borbi za prave jedne manjine u Crnoj Gori nego  je to bila priča o jednoj ideologiji koju smo mislili da smo ostavili iza sebe u prošlosti a koja zahtjeva etničku uniformnost, nacionalizam i u sukobu je sa onim što pripada građanskom konceptu države“.

Za Filipovića je i ponašanje beranskih lokalnih vlasti problematično jer umjesto da se bave istragom i hvatanjem počinilaca oni su svoje nastupe usmjerili u prebacivanje krivnje na političke protivnike, konkretno na DPS.

Optužuje se stara vlast

„Prva reakcija novih vlasti posebno u Beranama bila je da to osude, s tim što nisu preuzeli odgovornost na sebe i one koji njih podržavaju za ovo nego su pokušali da odgovornost prebace na bivšu vlast. To su radili i u septembru govoreći da to neko sam sebi piše, kao što su govorili da su na Markalama Bošnjaci sami na sebe pucali. To je isti obrazac. Umjesto da preuzmu odgovornost kao što sam maloprije rekao i da osude i osude svoje pristalice koje se ovim bave oni to prebacuju na račun nekoga ko više ne drži poluge vlasti u Crnoj Gori“.

Beranski grafiti otvaraju još jedno važno pitanje, a to je kako će se definisati mjesto nacionalnih manjina u državi i društvu u kojem premijer zemlje sebe vidi kao predvodnika „apostolske vlade“. Kadribašiću je jasno da su mnoge Krivokapićeve poruke pogrešne i uvredljive ali kaže da i pored svega vjeruje u demokratske kapacitete crnogorskog društva.

„Ja zaista hoću da vjerujem da ne podržava (premijer Zdravko Krivokapić) i hoću da vjerujem da je vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Krivokapićem zaista na tom fonu građanske Crne Gore, iako ne stičem taj utisak. Ali, kažem, hoću da vjerujem da je ovo vlast koja će pokušati da koliko toliko održi koncept građanskog duha Crne Gore. Ja lično nisam zadovoljan, dakle nisam zadovoljan svim ovim. Ne mogu ni biti kada premijer izađe i kaže da će voditi apostolsku vladu. On, ako je premijer, premijer je svih građana Crne Gore, a nije premijer samo te grupe ljudi koja je bila okupljena oko njega. Želim da vjerujem da će ovo izaći na dobro i da svi ovi grafiti, koji su se pojavili, su jedna prolazna faza u svemu ovome. Neću da aboliram nikoga, a naročito počinioce koje treba najstrožije kazniti i to boli svakog normalnog čovjeka u Crnoj Gori ne samo Albanca, Bošnjaka već vjerujem i sve druge građane Crne Gore. Ovi su grafiti poruka svima nama da jednostavno moramo biti i ostati budni, dakle da čuvamo i očuvamo ono što nas je krasilo ovdje vijekovima“.Reklama

Srpski politički identitet

Nova vlast u Crnoj Gori, kaže Filipović, odustala je od principa uključivosti i svoju politiku bazira na promovisanju srpskog političkog identiteta. Ako znamo da iza tog identiteta stoji najveća država u regiji onda postaje jasno koliko problema u budućnosti čeka one koji se ne žele identificirati sa tom vrstom političke ideologije, kaže Filipović.

„Nova vlast uopšte nije činila da se ti ljudi čine uključenim kao što se činilo u prošlom periodu. Svi imamo svoje probleme, imamo mnogo istorijskog tereta, ali prošla vlast je uspijevala da uključi ljude iz svih manjinskih grupa, etničkih grupa u odlučivanje. Sada je to potpuno isključeno, i ljudi se osjećaju isključenim i uplašenim – i etničke manjine, a i oni ljudi koji se doživljavaju etničkim Crnogorcima. Ovdje imamo situaciju dominantne etničke grupe u Crnoj Gori koja preuzima sve poluge moći. Kada imate situaciju da to predstavlja etničku grupu i sebe identifikuje sa najvećom državom u regionu i imate situaciju, gdje su nesrazmjeren broj stanovnika u Crnoj Gori u odnosu što čini globalna srpska populacija onda shvatate koliko smo u problemima svi mi koji se ne identifikujemo sa tim političkim srpskim identitetom“.