Njeno poziranje s mrtvom životinjom izazvalo je burne reakcije, a naročito fotografije na kojima se Van Der Merve slikala sa srcem mrtve žirafe.

• Jeste li se ikada zapitali koliko je veliko žirafino srce? Apsolutno sam oduševljena svojim velikim poklonima za Dan zaljubljenih – napisala je uz sliku na kojoj u rukama drži ogromno srce izvađeno iz tijela ubijene žirafe.

Borce za prava životinja naziva mafijom

Na komentare bijesnih aktivista za zaštitu životinja, ova Južnoafrikanka je odgovorila kazavši da “održivi lov pomaže očuvanju divljih životinja u Južnoj Africi, stvara nova radna mjesta i doprinosi turističkoj industriji”.

U izjavi za Mirror organizacije za zaštitu životinja naziva “mafijom prema kojoj nema poštovanja”.

Van Der Merve tvrdi da će smrt 17-godišnjeg mužjaka žirafe stvoriti priliku “da novi mužjak preuzme stado i omogući mu novu jaku genetiku”.

Ispričala je kako je sa suprugom u početku namjeravala da Dan zaljubljenih provede u nekom odmaralištu, ali promijenili su planove nakon što je izrazila želju da ide u lov na žirafu. Taj “užitak” njen je suprug platio 1.500 funti.

• Godinama sam čekala svog savršenog mužjaka žirafe. Što je stariji, to mu je koža tamnija. Obožavam kožu žirafe i činjenicu da je to kultna životinja u Africi – rekla je.

Bez lova bi divlje životinje postale bezvrijedne i izumrle

Od kože ubijenog mužjaka žirafe Van Der Merve planira da napravi prostirku, a rekla je kako je njen lov toga dana “omogućio posao za 11 ljudi i osigurao meso za lokalno stanovništvo”. Po njenom mišljenju, zabranom lova divlje životinje “postale bi bezvreijdne i izumrle bi”.

• Lov je pomogao da se mnogo vrsta vrati s ruba izumiranja – tvrdi ona, prenosi Magazin.hr.

S njom se ne slažu aktivisti iz organizacije Born Free za borbu protiv trofejnog lova na divlje životinje. Oni odbacuju tvrdnje zagovornika lova na trofeje da time “podupiru očuvanje životinja i lokalne zajednice”.

• Lov na trofeje okrutno je vraćanje u kolonijalnu prošlost, a ciljanje određenih životinja (obično onih s najupečatljivijim osobinama poput najvećih kljova ili najgušćih griva) narušava životinjske zajednice i ima negativne učinke na njihovu populaciju i čitav ekosistem – poručili su iz organizacije Born Free.