U cjelosti prenosimo intervju predsjenika Bošnjačkog Vijeća u Crnoj Gori, Ejup Nurkovića za sarajevski časopis STAV:STAV: čekuju izbori za Bošnjačko vijeće Crne Gore. Možete li nam približiti kako se odvija sam proces izbora? Ko su kandidtati?Izborna komisija Vijeća poslije svih po zakonu sprovedenih radnji, zakazala je elektorsku skupštinu za 25. mart ove godine. Naime, izbor članova Vijeća vrši se po pravilima statuta u skladu sa zakonom koji donosi Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. Novi saziv Vijeća bira se svake 4 godine a ukupan broj članova ovisi o broju članova vijeća po funkciji (predsjednici opština, skupština, ministri, poslanici u državnom parlamentu). Recipročno tome broju, biraju se članovi po elektorskoj Skupštini. Ove godine od ukupno 17 javnih funkcionera koji su imali pravo da budu članovi po funkciji, njih 12 se izjasnilo kao Bošnjaci, te se shodno tome broju bira i 12 članova po elektroskoj skupštini, što znači da će naredne četiri godine Vijeće činiti ukupno 24 člana. Pravo na učešće na izborima za članove Vijeća po elektorskoj skupštini ima svaki punoljetni građanin – državljanin Crne Gore, koji se u pisanoj formi izjasni kao Bošnjak i prikupi stotinu potpisa podrške. Prijavilo se 95 elektora (kandidata) koji biraju i mogu da budu birani. Ako se u obzir uzme broj potpisa podrške elektorima, možemo kazati da u konstituisanju novog saziva Vijeća učestvuje skoro 11.000 Bošnjaka. Kandidati – elektori su različitih starostnih doba, zvanja i vokacija, među kojima imamo profesore, doktore, filozofe, umjetnike, književnike, medijske djelatnike, pravnike…STAV: Teku li pripreme za izbore transparentno i u demokratskom duhu? Naime, bilo je optužbi, očito s političkom pozadinom, da je Vijeće uzurpirano od jedne stranke?Što se tiče Zakona, Nacionalni savjeti su dužni da najmanje 45 dana prije isteka mandata Savjeta, upute poziv pripadnicima manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice koji se nalaze na funkcijama iz člana 33 stav 5 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, radi davanja izjave o prihvatanju članstva u savjetu. Sve zakonske procedure su ispoštovane, poziv je bio javan i transparentan te objavljen u medijima. Rok za prijave elektora, ranije je bio 21 dan a ovaj put je produžen na 45 dana epidemiološke situacije.Što se tiče izjava o „uzurpaciji“ Vijeća od strane „jedne“ stranke, u najmanju ruku zvuči pretenciozno. Iako nije moje da dajem političke insinuacije ali, Bošnjačka stranka je od svoga osnivanja do danas, dala najveći kolektivni doprinos u ostvarivanju prava Bošnjaka – trećeg po brojnosti naroda u Crnoj Gori. Kada su nacionalna osviješćenost, jasan politički put, entuzijazam i jedinstvo, počeli da daju svoje rezultate, vođeni takvom idejom, Bošnjaci okupljeni oko Bošnjačke stranke, pokazali su najveću spremnost da kroz instutucije sistema, na svim poljima, doprinesu dinamičnijem nacionalnom dignitetu pa samim tim i kroz Bošnjačko vijeće, te se s toga može stvoriti pogrešan privid o „uzurpaciji“ što naravno ne stoji.Gledano sa današnje distance, poraslo je i interesovanje za sudjelovanje u radu Vijeća a u prilog tome govore i činjenice da većina vijećnika po funkciji nisu članovi Bošnjačke stranke, kao i veliki broj prijavljenih elektora – njih 95, što je dovoljan dokaz, da Vijeće čini nacionalni konglomerat sastavljen iz stranačkih i nestranačkih ličnosti, što je dobar pokazatelj da je većina Bošnjaka u Crnoj Gori, svjesna svog nacionalnog identiteta aposebno me raduje to što se taj osjećaj budi kod mladih ljudi – akadamskih građana i ka institucija trudit ćemo se da stvaramo uslove za njihivo aktivno uključivanje u Vijeće kroz radna tijela, odbore te kroz ostale aktivnosti koje Vijeće ima u svojoj agendi, iskreno uvažavajući njihove sugestije kada je u pitanju nacionalni prosperitet.STAV: Kakva je budućnost Bošnjaka u Crnoj Gori s obzirom na bujanje prosrpske politike koja je prije par dana odnijela pobjedu u Nikšiću?Što se tiče budućnosti Bošnjaka u Crnoj Gori iako su svoji na svome, ona prije svega najviše ovisi o nama samima. Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori ima itekako važnu ulogu kada je u pitanju borba za položaj Bošnjaka. Mi smo kao institucija svjesni svoje odgovornosti i predano ćemo raditi na tom planu.Stanje u državi se može sagledati sa više aspekata i različitih uglova i svaki za sebe pruža različite percepcije i analize. Osnovni postulat koji može anulirati sva previranja, bila ona politička, vjerska ili nacionalna, jeste implementacija Ustava i Zakona te demokratskih standarda kojima teži država Crna Gora, koja je jasno trasiriala svoj europski put uz sve poteškoće koje nosi sama tranzicija kada je u pitanju zapadni Balkan. Što se tiče „pobjede“ u Nikšiću, jasno je da je preko 2/3 ljudi glasalo za suverenu, proevropsku i građansku Crnu Goru i to je fakt, tako da, ako bi lokalnu vlast formirale sranke koje po svojim programima slove za demokratske i građanski orjentisane, u tom slučaju i dominantna politička slika bi izgeldala mnogo jasnije.STAV: Jesu li ili očekujete da će manjinska prava biti reducirana s novom vlasti? Kakva je pozicija Vijeća u novim političkim okolnostima.Obzirom da je država Crna Gora po Ustavu građanska država, Bošnjaci nisu manjina već manjinski narod što je gledano sa pravnog aspekta, dobra predispozicija za ravnopravnu zastupljenost u svim sferama institucija sistema, političkog i javog života te mogućnost više za ravnomjeran infrastruktirni i ekonomski razvoj opština u kojima Bošnjaci čine većinu i mi trebamo tražiti svoja prava bez obzira ko je na vlasti. Bošnjačko vijeće uz dobru organizaciju, može veoma mnogo doprinijeti na tom planu.Imali smo poziv od novog premijera Crne Gore gospodina Zdravka Krivokapića, gdje smo otvorili niz tema o položaju Bošnjaka, te o implementaciji Ustavom zagarantovanih prava na jezik, obrazovanje i informisanje na bosanskom jeziku, što smatramo ključnim postulatima, važnim za prosperitetniji razvoj kako Crne Gore tako i bošnjačkog nacionalnog tkiva koje čini važan i neodvojiv historijski fragment etničkoj raznolikosti države u kojoj žive. Vijeće se trudi da u skladu sa zakonskim ingerencijama, uspostavi dobru saradnju sa institucijma sistema te ta svojom agitacijom kroz državni Parlament i resorna Ministarstva, implementira zakonska prava koja im pripadaju.Nakon preseljenja dugogodišnjeg lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića kakva je perspektiva ove stranke? Slažete li se da je prije svega bitno održati jedinstvo. Čuju se glasine o frakcionaštvu, o mogućnostima osnivanja novih stranaka. Ne bi li to bilo pogubno za Bošnjake u Crnoj Gori, posebno u ovom trenutku potpune političke nesigurnosti na državnoj razini?Rafet Husović je ujedinio više stranaka pod „krov“ Bošnjačke stranke a jedinstvo, nada i optimizam bili su osnova njegovog političkog promišljanja koje uspješno prenio na mlađe generacije koje nastavljaju tim putem, taj kursor se mora i treba održati. Na posljednjim parlamentarnim izborima (avgusta 2020.), Bošnjačka stranka je osvojila najveći broj glasova od svoga osnivanja i u državnom parlamentu ima tri poslanika. S toga, glasine o novim frakcijama unutar najvećeg bošnjačkog političkog subjekta nemaju realnu osnovu bez obzira na apstraktnu političku situaciju u Crnoj Gori.STAV: Nedavno nas je zapanjila vijest da se u Crnoj Gori osniva Stranka crnogorskih Muslimana. Očito da u godini kada bi se trebao održati Popis stanovništva postoji intencija razbijanja ili oslabljivanja Bošnjaka. Kako je moguće da nakon skoro tri desetljaća neki nisu uspjeli shvatiti da je ime Musliman za nacionalnost odavno prevaziđeno, ali i da je suštinski nemoguće spajati ime naroda i vjersku odrednicu?Osnova svega leži u Ustavu Crne Gore, gdje su muslimani upisani kao „narod“ što opet ima dublju historijsku konotaciju i o tome su napisane hiljade članaka i radova irganiovano je bezbroj tribina i okruglih stolova. Nije pretjerano ako to nazovemo „ustavnim fenomenom“, kada je vjerska odrednica preinačena u „nacionalnu“ i kao takva implementirana u Ustav, no, i to je dio našega – bošnjačkoga usuda na ovim prostorima. Dovoljno je da se samo osvrnemo na Ustav SFRJ iz 1974. kada su Bošnjaci dobili pravo da se izjašnjavaju baš kao danas u Crnoj Gori (muslimanani sa velikim M) ali tada tada se nisu mogli izjašnjavati svojim hiljadugodišnjim nacionalnim imenom Bošnjak. S toga, vijest o osnivanju „stranke crnogorsih Muslimana“ nije ništa manji fenomen, posebno ako se uzmu u obzir politička dešavanja u Crnoj Gori u posljednjih godinu dana, kada je politički i nacionalni pluralizam doživio svoj vrhunac te kod određenih grupacija izazvao „politički vertigo“ usljed kojega se rađaju nesmotrene ideje, što ne znači da autor ideje o „stranci Muslimana“ nije imao na umu i popis stanovništva koji je za sada prolongiran do daljnjeg…STAV: Kakva su Vaša očekivanja s obzirom na Popis stanovništva? Šta je uradilo, ili šta će uraditi Vijeće u procesu popisne agitacije? Hoće li Bošnjaka biti manje? Uostalom kome je u interesu da se Bošnjaci asimiliraju ili u Crnogorce ili u Srbe ili da se cijepaju prihvaćajući nepostojeću naciju Muslimani? Popis stanovništva je za nas veoma važan proces u koji Bošnjačko vijeće mora ući potpuno spremno. Taj plan nam dosta otežava loša epidemiološka situacija pa shodno tome, iznalazimo alternativna medijska rješenja za organizovanje okruglih stolova i predavanja gdje smo planirali ugostiti akademike, profesore, doktore i druge predavače. Ako se popis bude relizirao ove godine, malo veći medijski akcenat ćemo morati staviti na online medije, televiziju, radio te na izradu flajera i publikacija koji su u priremi.Mišljenja smo da će Bošnjaka na sljedećem popisu, biti približno procentu iz 1991. godine kada je „Muslimana“ u Crnoj Gori bilo skoro 15%, kada nismo imali pravo da se pišemo Bošnjacima, mada to je naša težnja i radićemo na tome. Ne bih kalkulirao kome je u intersu da se Bošnjaci kao narod asimiliraju jer oni čine ozbiljnu demografsku većinu u Crnoj Gori ali, asimilaciji doprinosi i to, da su Bošnjaci na proteklom popisu (2011.), bili podijeljeni u šest kolona što je kod velike većine stanovništva izazivalo zbunjenost pa ćemo se potruditi da na sljedećem popisu agitujemo da se to promijeni. Naš cilj nije ništa drugo do ostavrivanje ustavom zagarantovanh prava te njihova implementacija kroz Zakon, a za taj posao je potrebno jedinstvo i širi unutarbošnjački konsenzus koji se postiže dijalogom i međusobnim uvažavanjem kojem treba težiti zarad opšteg prosperiteta.
