Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da ne vidi ništa sporno u potpisivanju temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom SPC, ističući da se još nije upoznao sa sadržajem tog dokumenta.

– Moj i stav URE je da sve vjerske zajednice treba da funkcionišu unutar jedinstvenog pravnog sistema Crne Gore. Potpisivanje Temeljnog ugovora jeste samo završni čin toga da i SPC bude unutar jedinstvenog pravnog sistema Crne Gore. Već su potpisali temeljni ugovor sa Hrvatskom, mislim 2002. godine, treba da potpišu i sa Vladom Crne Gore, ne vidim tu nikakvu sportnost – kazao je Abazović novinarima nakon debate o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu.

On je rekao da taj dokument mora biti usvojen na sjednici Vlade, dodajući da od njega ne bi pravio neki problem.

– Kada se bude vidio i protumačio, mislim da Crna Gora treba da potpiše taj Temeljni sporazum. Imamo konkordat potpisan sa Katoličkom crkvom, imamo ugovor sa Islamskom zajednicom, takod a sa SPC nemamo potpisan ugovor – naglasio je on.

Abazović nije mogao da odgovori kada će dokument biti dostupan javnosti.

– Kad bude dostupan meni, biće dostupan svima. Nema nikakvih skrivenih aktivnosti – poručio je vicepremijer.

On je istakao da građani postaju svjesni političke vrteške koja, kako kaže, nikom ne donosi korist, “pa ni onima koji drže tenzije u društvu”.

– Nakon one situacije sa imaginarnim zakonom o državljanstvu sada treba opet da pokrenemo temu o tome kako se nešto iza brda valja suprotno interesima Crne Gore. Svi su govorili da SPC djeluje van pravnog sistema Crne Gore i to je bio najveći problem. Zakon koji smo usvojili u parlamentu krajem prošle godine je krajnje liberalan i omogućava da sve vjerske zajednice nezavisno od svoje veličine i zastupljenosti budu dio jedinstvenog pravnog sistema. Sad dođemo u situaciju da budu dio jedinstvenog pravnog sistema i ovi što su se žalili da oni djeluju van pravnog sistema sada se žale zašto će biti njen dio. U tome se ogleda čitav paradoks politike koja se dešava u Crnoj Gori. Tada smo rekli da će svi imati jednak odnos, da država samo treba da da okvir, da ona ne treba da ide unutar toga šta su vjerske zajednice i kakvo je njihovo unutrašnje uređenje, već da da pravnu sigurnost i okvir i mislim da taj ugovor, kao i sa drugim vjerskim organizacijama, ide u prilog tome. Tako ga doživljavam. Naravno, tekst sporazuma treba pogledati i vidjeti da li je on zaista korektan i ispravan i sličan onim modalitetima koji postoje u regionu – naveo je on.

“Na Dritana uvijek spadaju stvari koje su najteže”

Na pitanje ko je radio izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, a uzimajući u obzir da neki ovaj akt nazivaju i “Dritanovim zakonom”, vicepremijer je odgovor da “na Dritana uvijek spadaju one stvari koje su najteže i koje neće niko da radi”.

– Nije važno čiji je zakon, Dritanov, Markov, Petrov, Marijin, već je važno da dođemo do zakonskog rješenja koje će biti funkcionalno. Radio ga je Kabinet potpredsjednika Vlade zato što sam ja, sticajem okolnosti, i predsjednik političke partije i pokušavam tu kopču sa parlamentarnom većinom držim. Apdejtovani su oko svega, imali smo više sastanaka u Skupštini Crne Gore na liderskom nivou, gdje smo usaglašavali tekst i odustajali od nekih ranijih rješenja. Bilo je teško doći do ukupnog kompromisa, jako sam zadovoljan i dinamikom i brzinom i razumijevanjem koje je postojalo između parlamentarne većine – rekao je Abazović.

Sada su, dodaje, otvorili raspravu za širu javnost i pozvaće opoziciju.

– Nemam nikakav problem da na nivou predsjednika stranaka ili ako će na nivou predsjednika poslaničkih klubova ili kako god da bi razgovarali oko važnih stvari – kazao je Abazović.

Današnju javnu raspravu nazvao je vrlo konstruktivnom, bez obzira na kritike.

– Neke kritike su na mjestu. Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković je značajan dio debate posvetio nekim konstruktivnim prijedlozima. Imamo različitu percepciju. Neko misli da tužilaštvo kako treba, ja mislim da 90 odsto građana ne misli da je to tako, da nas je tužilaštvo dovelo u ovu situaciju, da zbog tužilaštva imamo stanje u državnom budžetu koje imamo danas. Da smo imali funkcionalnije tužilaštvo u prethodnih 10 godina sigurno ovaj javni dug ne bi bio ovoliki – smatra Abazović.

Imali smo, prema njegovim riječima, “krčenje državnog budžeta, uništavanje, bahat odnos, niko nikad nije procesuiran za to”.

– Ko hoće da radi kako treba neka izvoli, ko neće neka ide kući i neka disciplinski odgovara. Moramo da štitimo državne interese. To je objašnjenje koje je išlo prema Evropskoj komisiji. Mislim da sa novim Zakonom o državnom tužilaštvu treba uskoro da idemo prema parlamentu – naveo je Abazović.

To je, kako je ocijenio, najveći interes koji građani Crne Gore imaju u ovom trenutku.

– Hoće li on riješiti sve probleme, vjerovatno ne. Hoće li omogućiti da Tužilački savjet, koji je trenutno blokiran, konačno profunkcioniše – siguran sam da hoće. I svako ko može dati doprinos debati više je nego dobrodošao – poručio je Abazović.