Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Uzvišeni Allah u Kur'anu je objavio: ”Mi smo ga objavili u noći Kadr, a šta ti znaš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, spas je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 1.-5.)
Spominjući veličanstveni događaj objavljivanja Kur'ana, Abdullah ibn Abbas r.a, rekao je: ”Kur'an je iz Levhi-Mahfuza (Ploče Pomno Čuvane) u cijelosti spušten na zemaljsko nebo u noći Lejletul-kadr, a onda je sukcesivno objavljivan Muhammedu, s.a.v.s., u toku dvadeset i tri godine njegovog poslanstva.”
Sura El-Kadr je mekanska sura po pretežnijem mišljenju, a što se tiče redoslijeda objavljivanja, ona je dvadeset i peta po redu objavljena sura.
Što se pak tiče povoda objave ove sure, imam Malik u svom znamenitom hadiskom djelu El-Muvetta spominje predaju u kojoj stoji da je Muhammed, s.a.v.s., rekao kako mu je Allah pokazao životne vjekove naroda prije njegovog ummeta, i učinilo mu se kao da je životni vijek njegovog ummeta kraći od životnog vijeka prijašnjih naroda, pa se pobojao da njegovi sljedbenici neće moći dostići sljedbenike drugih Allahovih poslanika u dobrim djelima, nakon čega mu je Allah podario Lejletul-kadr, blagoslovljenu noć koja je vrjednija od hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. (El-Muvetta, I/207. str.)
Zašto je ova noć nazvana Lejletul-kadr?
Neki islamski učenjaci kažu da je noć Lejletul-kadr nazvana tako jer se u njoj određuje životni vijek (edžel) i opskrba ljudima u toku te godine. Imam Nevevi rekao je: ”Preneseno je od naših učenjaka iz prvih generacija da se Lejletul-kadr zove tako jer meleki u njoj pišu Allahove odredbe (kader ili akdar) kao što dolazi u četvrtom ajetu sure Ed-Duhan: ”U kojoj se svaki mudri posao riješi.”
Drugi su opet stava da se ta noć zove Lejletul-kadr zbog njenog značaja, vrijednosti i stepena kod Allaha, jer je u njoj objavljen Kur'an, što se također spominje u suri Ed-Duhan u trećem ajetu: ”Mi smo počeli da ga u Blagoslovljenoj noći objavljujemo, – Mi doista opominjemo.”
Rečeno je, također, da se ova noć naziva Lejletul-kadr zbog toga što se u njoj spušta Allahova milost, berićet i oprost, i što oni koji je provedu i probdiju u ibadetu, dostižu visoke stepene kod Allaha, tj. oni su vrijedni svakog spomena, i jer Zemlja te noći postaje tijesna za mnogobrojne meleke koji se spuštaju na zemlju.
Kad je Lejletul-kadr?
Kod nas je prihvaćeno mišljenje da je Lejletul-kadr dvadeset i sedme noći ramazana, iako vjerodostojne predaje ne spominju eksplicitno koja je to noć. Naime, u hadisu koji prenosi Aiša r.a., Muhammed a.s., rekao je: ”Tražite Lejletul-kadr u zadnjoj trećini mjeseca ramazana.” (Tirmizi; šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
U drugom hadisu, Allahov Poslanik, a.s., rekao je: ”Tražite noć Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.” (Buharija i Muslim)
Tako postoje predaje u kojima se spominje da bi Lejletul-Kadr mogla biti: 21., 23., 25., 27. i 29. noći ramazana.
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da se Lejletul-kadr u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dogodila dvadeset prve noći ramazana. (Buharija i Muslim)
A imam Muslim je zabilježio i predaju od Abdullaha ibn Unejsa, radijallahu anhu, u kojoj se spominje da se Lejletul-kadr u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dogodila dvadeset i treće noći ramazana.
Imam Ahmed bilježi predaju koju prenosi Vasile ibn Eska’ da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ibrahimovi Suhufi objavljeni su prve noći ramazana, Tevrat je objavljen nakon šest dana ramazana, Indžil nakon što je prošlo 13 dana ramazana, a Furkan, tj. Kur'an objavljen je nakon 24 dana ramazana.” (Ahmed i Taberani; Albani ga je ocijenio kao dobar hadis – hasen).
Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je rekao: ”Mi smo dvadeset i treću noć ramazana provodili u ibadetu s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, do prve trećine noći, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Ono što tražite nije u ovoj noći, već u noćima koje slijede.’ Zatim smo proveli u ibadetu dvadeset i petu noć ramazana, sve do pola noći, nakon čega je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opet rekao: ‘To što tražite nije u ovoj noći, već u noćima koje slijede.’ I dvadeset i sedmu noć proveli smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u ibadetu i klanjali smo do zore, međutim, za razliku od prethodne dvije noći, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je šutio i nije naš ibadet u dvadeset i sedmoj noći popratio nikakvim komentarom.” (Ahmed)
Hafiz Ibn Hadžer el-Askalani je u Fethul-Bariju (komentar Buharijine zbirke hadisa) sabrao i spomenuo četrdeset i šest različitih mišljenja po tom pitanju, rekavši: ”Većina uleme je na stanovištu da je to dvadeset i sedma noć ramazana, no protežirajuće i najispravnije mišljenje je da se Lejletul-kadr krije u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.” (Fethul-Bari, IV/333.)
Zanimljivo je da se poznati ashab, Ubej ibn Ka'b, inače jedan od najvećih poznavaoca Kur'ana među ashabima, zaklinjao Allahom da je Ljeletul-kadr dvadeset i sedme noći ramazana, zbog određenih vidljivih znakova u toj noći: noć je blaga i tiha, vedra, bez vjetra, bez pretjerane hladnoće i vrućine.
To je stav i Muavije ibn Ebi Sufjana, radijallahu anhu. Naime, imam Ebu Davud je u svom Sunenu zabilježio hadis koji prenosi Muavija u kojem je došlo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je Lejletul-kadr dvadeset i sedme noći ramazana. Islamski učenjaci su za ovaj hadis kazali da je mevkuf (hadis čiji niz prenosilaca seže do ashaba, ali ashab koji prenosi taj hadis nije rekao: ”Čuo sam Allahovog Poslanika da je rekao”, već: ”Čuo sam da je Allahov Poslanik rekao”).
Neki su pak svoj stav i uvjerenje da se Lejletul-kadr uvijek događa dvadeset sedme noći ramazana, pokušali dokazati i činjenicom da sura El-Kadr ima trideset riječi, a da je dvadeset sedma riječ ”hije” ( هي) – ”ona”, tj. Lejletul-kadr. Međutim, kako je rekao Ibn Atijje, to nije zasnovano na jasnom dokazu i znanju, već na dosjetljivosti komentatora Kur'ana.
Zašto je noć Lejletul-kadr skrivena?
Postoji predaja u kojoj se sasvim jasno spominje razlog skrivenosti noći Lejletul-kadr. Naime, Ubade ibn Semh, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom izišao da obavijesti ashabe o noći Lejletul-kadr, pa su se dva muslimana posvađala, na što je Poslanik, s.a.v.s., okupljenim ashabima, rekao: ”Izašao sam da vas obavijestim o noći Lejletul-kadr, međutim, nakon što su se ova dvojica muslimana posvađali, dignuto je od mene znanje o njoj. Nadam se da je u tome dobro za vas. No, tražite je u dvadeset i petoj, i dvadeset i sedmoj, i dvadeset i devetoj noći.” (Buharija)
O mudrosti skrivanja noći Lejletul-kadr, jedan od najpoznatijih komentatora Kur'ana, Fahrudin er-Razi, rekao je u svome tefsiru: ”Allah je htio da ova noć bude skrivena iz više razloga: On ju je skrio kao što je skrio mnoge druge stvari. Allah je skrio Svoje zadovoljstvo u pokornosti Njemu kako bi vjernici žudjeli za Njegovim zadovoljstvom kroz potpunu pokornost. Skrio je Svoju srdžbu u griješenju da bi vjernici i vjernice, zbog straha od Njegove srdžbe, ostavili sve grijehe. Skrio je primanje i uslišavanje dove, da bi Mu Njegovi robovi stalno dove upućivali, skrio je primanje tevbe (pokajanja) da bi vjernici ustrajavali u pokajanju.”
Noć koja je bolja od hiljadu mjeseci
Najavljujući dolazak mubarek ramazana, Muhammed, s.a.v.s., govorio je ashabima o blagodatima ovog mjececa, pa je, između ostaloga, rekao: ”U njemu je noć Lejletul-kadr koja je vrjednija od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro.”
To znači da nagrada za ibadet u u toj noći iznosi kao nagrada za hiljadu mjeseci ibadeta u kojima nema te noći, a hiljadu mjeseci je 83 godine.
Na osnovu ovog hadisa, spomenut ćemo nekoliko važnih pouka koje se odnose na noć Lejletul-kadr.
Prvo, noć Lejletul-kadr je u svojoj suštini istinska prilika za produžetak života. Jer, ako Lejletul-kadr vrijedi koliko hiljadu mjeseci, a to je oko 83 godine, šta mislite o onome ko, naprimjer, barem deset puta u životu potrefi tu noć, taj kao da je živio 820 godina, a ko potrefi tu noć dvadeset puta kao da je živio 1.640 godina. Pa, zar postoji veća blagodat?!
Drugo, nije pouka i suština u dužini života, već u dobrim djelima. Nije pouka u trajanju života, već u njegovom ispunjenju. Možda je jedan trenutak suštinski vrjedniji od cijelog našeg života. Trenutak života ashaba sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., vrjedniji je od svih njihovih života iz džahilijjeta zajedno. Jer je taj trenutak uzrok da ih Allah spomene u Kur'anu na sljedeći način: ”Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh.” (Et-Tevba, 100.)
Treće, mir (selam) je u njoj sve dok zora ne svane.
U hadisu se spominje da je Allah Sebe nazvao Es-Selam. To je, dakle, jedno od Allahovih lijepih imena. Suština noći Lejletul-kadr je selam, mir. To je prva noć u kojoj je spušten Kur'an, što je dokaz da Allah ljudima želi mir i sigurnost. Allah želi društvu sigurnost od bilo kakvog poniženja i sramote, zatim spas i selamet srca i duše od svega ružnog, od natruha grijeha i sl. Zatim, selamet, sigurnost i mir u međuljudskim vezama i odnosima, bez devijacija i skretanja sa staze sigurnosti, a to se ne može postići osim u okrilju islama i iskrenim slijeđenjem Kur'ana i Sunneta. Nema selama i selameta bez islama.
Četvrto, Lejletul-kadr simbolizira novo rođenje za islamski ummet, ali i za svakog muslimana pojednično. Pa učinimo da to bude novi početak u našem životu, početak istinske promjene na bolje, te da se ponašamo u skladu sa zahtjevima te blagoslovljene noći i nakon ramazana, a ne da to bude samo formalni spomen na Lejletul-kadr i ništa više.
