Govoreći o izazovima za Dejtonski mirovni sporazum, Inzko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu Inzko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS, te posljednje najave o “mirnom razdruživanju”. Uporedo sa napadima iz entiteta RS na Dejtonski mirovni sporazum i državu BiH, Inzko ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje Vlada još uvijek nije formirana, iako je od Općih izbora prošlo 2,5 godine. To je, smatra Inzko, nezamislivo u demokratskim državama zasnovanim na vladavini zakona, te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana, te da u aktuelnom sazivu nedostaju dva ministra, Inzko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na period od 16. oktobra 2020. do 15. aprila 2021. godine.
Inzko će se danas obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i predstaviti 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a počet će u 16 sati po srednjoevropskom vremenu. Faktor je u posjedu izvještaja koji će Inzko danas predstaviti generalnom sekretaru UN-a.
Inzko u izvještaju ističe da se BiH u izvještajnom periodu suočavala sa teškim posljedicama koronavirusa, te problemima u nabavci vakcina, čime se, smatra on, nastavila otkrivati ozbiljna disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu pojedini politički zvaničnici prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinirani pristup borbi protiv pandemije u korist stjecanja političkih poena.
– To je dovelo do situacije u kojoj su, u odsustvu mjera koje provode nadležne vlasti na državnom nivou, entiteti poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH – navodi Inzko.
Dodik doveo u pitanje Dejtonski sporazum
Podsjeća da je Milorad Dodik, za kojeg je kazao da de facto predvodi vlast entiteta RS, ponovo doveo u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, te teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
– U martu je Narodna skupština RS-a usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH. Što je najzabrinjavajuće, Narodna skupština RS-a poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, „trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju – podsjetio je Inzko.
Ukazao je također i na spominjanje “mirnog razlaza”, te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Inzko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH. S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.
– Neće biti precrtavanja mape BiH – poručio je visoki predstavnik.
Uporedo sa napadima iz entiteta RS na Dejtonski mirovni sporazum i državu BiH, Inzko ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje Vlada još uvijek nije formirana, iako je od Općih izbora prošlo 2,5 godine. To je, smatra Inzko, nezamislivo u demokratskim državama zasnovanim na vladavini zakona, te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana, te da u aktuelnom sazivu nedostaju dva ministra, Inzko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva.
– Na državnom nivou vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Tokom trenutnog mandata, osim budžetskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon – upozorava Inzko.
Uprkos brojnim opstrukcijama, u izvještajnom periodu su, ističe, postignuti i određeni pozitivni iskoraci. U tom kontekstu izdvaja održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, te uspjeh Centralne izborne komisije (CIK) da, uprkos pritiscima, uspješno organizuje izbore tokom pandemije. Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provođenje izborne reforme, koja mora rezultirati provedbom tehničkih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.
– Usvajanje amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH također su potrebne za provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić i Finci” i zaustavljanje diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta. Sve ove promjene su ključne i moraju se provesti na način koji čini izborni sistem transparentnijim i otvorenijim. Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam provedba slučajeva “Sejdić i Finci” daje historijsku priliku da odmaknemo institucije BiH od diskriminacije i približimo se otvorenosti – navodi se u izvještaju.
Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZBiH insistira na “legitimnom predstavljanju”.
– To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovu etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača sa Popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na Ostale i na građane, u kojem mora se osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji treba se reducirati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda RS-a – navodi Inzko.
Ozbiljno shvatiti prijetnje NSRS-a
Osvrnuo se i na aktivnosti Narodne skupštine RS-a u vezi sa ulogom visokog predstavnika u BiH i imenovanjem njegovog nasljednika. Podsjetio je da je 10. marta održana posebna sjednica na Dodikov zahtjev, te da je na njoj usvojen set od deset zaključaka koji, kako je kazao, podrivaju osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Inzko upozorava članice Vijeća sigurnosti UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS-a. Visoki predstavnik također upozorava na neprovođenje odluka sudova, poput odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe “Sejdić-Finci”, ali i odluku o uklanjanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te odbijanje vlasti entiteta RS da provedu odluke Ustavnog suda BiH.
– Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni lideri ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne prati sa akcijama – navodi se u izvještaju.
Govoreći o izazovima za Dejtonski mirovni sporazum, Inzko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu Inzko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS, te posljednje najave o “mirnom razdruživanju”.
