Predsjednik odbora Jovan Vučurović, koji je glasao protiv dokumenta i ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid, pozvao je Skupštinu da ne usvoji rezoluciju   

Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore nije podržao prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Četiri člana odbora iz Demokratskog fronta bila su protiv, uzdržani su bili poslanici Albin Ćeman iz Demokrata i Miodrag Lekić iz Demosa, dok su poslanici Amer Smailović iz Bošnjačke stranke, Genci Nimanbegu iz Albanske koalicije i Srđan Pavićević iz koalicije Crno na bijelo glasali za usvajanje, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Odbora Jovan Vučurović, koji je glasao protiv dokumenta i ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid, pozvao je Skupštinu da ne usvoji rezoluciju. Skupština Crne Gore će se o ovom prijedlogu izjasniti naredne sedmice.

Jedan od podnosilaca prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici, poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, kazao je na sjednici odbora da prijedlog rezolucije podrazumijeva da parlament osudi i prizna da se u Srebrenici jula 1995. godine desio genocid i da je ubijeno preko 8.000 Bošnjaka.

“Rezolucija podrazumijeva da Skupština najoštrije osuđuje genocid, zabranjuje javno negiranje postojanja i umanjenje genocida, da se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve u Srebrenici, poziva nadležne za procesuiranje istrage, izražava osjećanje za sve žrtve ratova na prostoru Balkana”, rekao je Ibrahimović.

On je poručio da Skupština usvajanjem ove rezolucije potvrđuje da se na prostoru Srebrenice desio genocid.

“Suočavanje sa prošlošću je od suštinske važnosti. Usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao punopravna članica NATO-a pokazuje posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima”, poručio je Ibrahimović.

On je istakao da očekuje da će odbor podržati tekst rezolucije, navodeći da to može da potkrijepi odlukom premijera Zdravka Krivokapića o razrješenju ministra pravde Vladimira Leposavića zbog njegove skandalozne izjave u Skupštini, vezano za presudu o genocidu u Srebrenici.

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić je uputio kritiku kolegama iz parlamentarne većine čijim glasovima je tekst rezolucije došao na dnevni red, a, po njemu, nije trebao.

“Zašto mislim da nije trebalo? Zbog toga što dobro znamo zašto DPS želi ovu temu u Skupštini. Dobro znamo zašto Bošnjačka stranka želi ovu temu u Skupštini. Moje mišljenje je da je to zbog očuvanja izgubljenih privilegija, očuvanja, u širem ili direktnom smislu, organizovanog kriminala, ali ne znam zašto su tu igru prihvatile naše kolege koje su digle glas da o tome pričamo”, rekao je Milačić.

S druge strane, Ibrahimović je odgovorio da je sa svih evropskih adresa poručeno da ona država koja negira genocid u Srebrenici i veliča ratne zločine, ne može biti članica Evropske unije.

“Usvajanjem rezolucije, oslobodićemo ne samo ove, već i buduće generacije teškog bremena. Zbog toga je rezolucija pokrenuta”, naglasio je Ibrahimović.

Milačić je nakon Ibrahimovićevog izlaganja rekao da su najveći krivac za Srebrenicu Ujedinjene nacije, “koje su tamo napravile najveću moguću grešku”.

Programski direktor NVO Građanska alijansa Milan Radović, koji je prisustvovao sjednici, rekao je da je u Srebrenici ubijeno 8.372 ljudi i da su do sada deklaraciju kojom se konstatuje da je zločin u Srebrenici – genocid, usvojili Evropski parlament i Senat Sjedinjenih Američkih Država.

“Mislim da je došlo vrijeme i da mi u Crnoj Gori stavimo tačku na ovo pitanje. Ne bih želio da se miješam u bilo čiju politiku, ali nisam siguran da je mudro prihvatiti negiranje genocida u Srebrenici, jer se na taj način stavlja veliki teret na pleća jednog naroda, a odgovorni za zločin nisu ni grupe ni narodi, već pojedini monstrumi, za koje je sud to i utvrdio”, kazao je Radović.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković rekao je da je Srebrenica i danas “moneta za potkusurivanje”.

“Morate da shvatite jedno. Sve dok na grafitima u našim gradovima čitamo “Nož, žica, Srebrenica”, sve dok nas navijačke grupe upozoravaju da Srebrenica još nije završena priča – do tada postoji potreba da pričamo o Srebrenici”, istakao je ombudsman Bjeković.

On je naglasio da se Srebrenica ne može nazvati nikakvim drugim imenom, osim onog kakav je dobijen od zvaničnih institucija, za koje se država obavezala da će poštovati ne samo njihovo pravo, nego i praksu.

Genci Nimanbegu iz Albanske liste je rekao da je ova priča politička, jer je nametnuta, te da ne treba prebacivati odgovornost na BS ili DPS. On je kazao da BS ima legitimitet da na osnovu onog što su čuli u protekle četiri godine i sada, stavi na sto rezoluciju.

“Da vidimo kako razmišljate o ovoj rezoluciji. Ne da bi okrivili naše kolege poslanike, ne da bi okrivili politiku, nego moguće i da u svom stavu koji iskažete podržavajući ovu rezoluciju stanete ispred svog naroda i kažete: ‘Naš narod nije kriv, krivi su zločinci’. Na ovaj način, ako idemo u relativizaciju, i broja i namjere ovog događaja iz 1995. godine, postoji mogućnost da mi mislimo da se ovo može ponoviti u budućnosti. Vi morate razumjeti naš strah. Naš strah je racionalan”, istakao je Nimanbegu.