Glavni neprijatelji organizma su sunčanica i toplotni udar koje su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

Najugroženija su mala djeca zato što brzo izgube tečnost, trudnice, starije osobe, hronični bolesnici te pacijenti na terapiji za izmokravanje, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

• Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem – navodi rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a Elma Kuduzović.

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost zraka u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40 stepeni.

– Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu – kaže dr. Kuduzović.

U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.

U INZ-u ističu da za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.

Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, kad osoba uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama), kažu stručnjaci INZ-a.

Prevencija podrazumjeva da se ne izlaže predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji. Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.

Stručnjaci savjetuju da je važno nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.