Otvaranje izložbe osiguravala je policija, a bila je primjetna grupa ljudi koja je uzvikivala “Ratko Mladić” i “Srebrenica nije genocid”. Okupilo se petnaestak mladića u crnoj odjeći koji skandiraju osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i pjevaju nacionalističke pjesme.

Ispred same galerije u Dobračinoj istovremeno se okupilo nekoliko Beograđani koje protestuju protiv održavanja izložbe. Inače, sarajevski autor i višestruko nagrađivani fotograf Poturović pripada generacijama koja su tokom rata bila djeca, što je razlog zašto su sve fotografije nastale u poslijeratnom periodu.

Serijal fotografija “Duša Srebrenice” dobitnik je fotografskog priznanja “Hrvoje Polan”, koje je pokrenuo magazin Grain, uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije i njemačke nevladine organizacije forum ZFD, kancelarije u Beogradu, sa ciljem prepoznavanja i podrške autorskoj angažovanoj fotografiji na prostoru bivše Jugoslavije i doprinosu iste razvoju kulture sjećanja na prostorima bivše SFR Jugoslavije.

Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije kazao je da je prostor Endžio haba u kome je izložba osmišljen da bi se otvoreno govorilo o stvarima o kojima se ne govori u ovom društvu.

• Zašto je ova izložba toliko važna? Zato što je odnos srpskog društva prema Srebrenici duboko pogrešan i jedna od najvećih omči koju srpsko društvo ima oko vrata i koja se sve više steže tom nacionalističkom propagandom koju pomalo sada i čujete slavljenjem zločinaca, negiranjem genocida, negiranjem ljudskih tragedija – rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, izložba je simbol onoga što je najvažnije, a to su ljudski životi, sudbine i tragedije koje su oslikane na fotografijama.

Autor Poturović zahvalio je na priznanju “Hrvoje Polan”, istakavši da je velika čast dobiti tu nagradu.

• Ovo je nagrada koja ima veliki značaj, jer je to nagrada koju sam dobio od ljudi iz Srbije – rekao je Poturović.

​​Midhat Poturović rođen je 1985. godine u Sarajevu, Bosni i Hercegovini. Za fotografiju se zainteresovao u ranim studentskim danima i to posebno za dokumentarnu fotografiju. Narednih godina ta znatiželja i želja za prikazivanjem istine prerasla je u profesiju fotoreportera. Rat je dramatično promijenio fizičko, ekonomsko i socijalno okruženje u kojem je odrastao. Djetinjstvo provedeno u opkoljenom Sarajevu tokom rata je jednim dijelom utjecalo na kasnije prepoznavanje fotožurnalizma kao karijere.

Svojim radom ističe priče koje podižu svijest o važnim temama koje mogu pokrenuti pozitivne promjene u društvu. Fotografijama nastoji da podstakne kod gledalaca razmišljanje, probudi empatiju ili da nadu.

Njegovi radovi su, osim Bosne i Hercegovine bili izloženi u Americi, Albaniji, Argentini, Demokratskoj Republici Kongo, Hrvatskoj, Italiji, Kolumbiji, Mađarskoj, Španiji, Srbiji i Turskoj. Dobitnik je više prestižnih fotografskih priznanja od kojih se mogu izdvojiti: International Photography Awards (IPA), Pictures of the Year International (POYi), Balkan Photo Award, Swedish Picture of the Year, UNICEF, BETA fotografija godine, Fokus Award i Fotografija godine u Bosni i Hercegovini.

Izložba će u Endžio habu biti otvorena do 13. jula, svakog dana od 13 do 19 sati.