• (Valentin) Incko, koji se u dvanaest godina provedenih na funkciji visokog predstavnika rijetko isticao u prvi plan i, barem prema pritužbama iz Bosne, ponekad nije bio ni pretjerano prisutan u Sarajevu, nekoliko dana prije kraja mandata još jednom je izvukao navodno najoštrije oružje koje mu je dostupno. Primijenio je “bonske ovlasti” – piše “Frankfurter Allgemeine Zeitung” o odluci odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko) da nemetne zakon o zabrani negiranja genocida, prenosi “Deutche Welle”.

U tekstu pod naslovom „Poklon visokog predstavnika na odlasku” FAZ piše da se Incko ne mora baviti provedbom ovog zakona.

Suzdržana reakcija

• To će biti zadatak njegovog nasljednika, bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Bit će interesantno pratiti kako će Šmit postupati sa poklonom koji mu na odlasku ostavlja njegov prethodnik – piše FAZ.

Problemom implementacije ovog zakona FAZ se bavi i u komentaru u kojem, između ostalog, piše:

• Nema se što reći protiv ove dobre namjere. To da je 1995. godine u Srebrenici, gdje su srpske trupe ubile više od 7.000 Bošnjaka, bio genocid je dokazano. Umanjivanje ovog genocida od strane srpskih političara je nepodnošljivo – piše FAZ i nastavlja: „Sada se postavlja pitanje kako će on biti implementiran.”
• Suzdržana reakcija američkog veleposlanstva u Sarajevu mogla bi biti pokazatelj da se ovo pitanje postavlja i u Vašingtonu. O Inckovom dekretu se samo kaže da je to “polazna tačka” za “konkretnu raspravu” o “praktičnoj provedbi”. Britanska i njemačka veleposlanstva su djelomice poslala poruke s istim riječima, naravno ne bez savjetovanja sa svojim glavnim gradovima – piše FAZ.

„Da li će bosanski zakon o negiranju genocida moći biti proveden i da li će doprinijeti pomirenju ili će prije zaoštriti frontove je u svakom slučaju otvoreno pitanja”, zaključuje FAZ.

Ko negira genocid bit će kažnjen

• Tokom svog dvanaestogodišnjeg mandata na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, činilo se da austrijski diplomat Valentin Incko svoj glavni zadatak vidi u pisanju izvještaja u redovitim intervalima u kojima je izražavao duboku zabrinutost zbog situacije na Balkanu – i onda je sve ostajalo na tome – piše “Neue Zuercher Zeitung” o Inckovoj odluci da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.
• Cijeli tekst je neutralno formuliran. Ipak on je primarno u vezi sa stalnim odbijanjem najmoćnijeg srpskog političara u BiH, Milorada Dodika, da masakr u Srebrenici prizna kao genocid. U julu 1995. u roku od nekoliko dana srpske snage su ubile gotovo sve muškarce Bošnjake u ovom istočnobosanskom gradu. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je već 2001. godine presudio da je riječ o genocidu. Ipak, njegova kvalifikacija je i dalje političko pitanje – piše NZZ.

List navodi da je u BiH u prošlosti stalno bilo pokušaja da se negiranje genocida proglasi kažnjivim, ali da su svi oni propali između ostalog zbog Dodikovog protivljenja.

• Kritika zbog nedostatka demokratske legitimnosti Inckove odluke ipak ima određeno opravdanje – ocjenjuje NZZ.

„Ured visokog predstavnika, stranog diplomate, koji nije izabran na izborima, koji bdije nad demokratskim razvojem zemlje, je problematičan. Uz srpsku i hrvatsku stranu, koje odavno kritiziraju ured, dva i pol desetljeća nakon Dejtona, i bošnjački političari dovode u pitanje razlog njegovog postojanja – piše NZZ.