Uz naizgled “beskrajnu pandemiju”, ne čudi što je većina poslova u Švedskoj – u budućnosti – vezana za zdravstvo.
U posljednje vrijeme Balkanci manje uče njemački, a više švedski, danski, norveški jezik. Razlog? Skandinavija je najbolje novo- staro mjesto za gastarbajtere s ovih prostora.
Ipak, ranijih godina i decenija tamo su mahom odlazili majstori, građevinski radnici, zanatlije, a sada je i sve više ljudi s fakultetskom diplomom. Oni, prije svega, posluju u sferi IT-ja, inženjeringa, programiranja, arhitekture.
Svakako, traže se i zdravstveni radnici, njegovatelji, a odnedavno je i ogroman manjak dostavljača robe, vozača, magacionera.
Iako 2019. nije bila tako davno, teško je sada te podatke smatrati relevantnim, jer je pandemija donijela ogromne promjene na globalnom tržištu rada, pa tako i u Švedskoj. Ipak, neke stvari su prilično očigledne.
Uz naizgled “beskrajnu pandemiju”, ne čudi što je većina poslova u Švedskoj – u budućnosti – vezana za zdravstvo. Pritom, treba reći da ova nacija mnogo pažnje posvećuju zubima, tako da se stomatologija posebno tretira i stručnjaci iz ove oblasti ne moraju da brinu – za njih u Švedskoj “nema zime”, barem u finansijskom smislu.
Za kojim stručnjacima vapi Švedska?
Ipak, tu se priča ne završava. U narednim godinama, tj. od sada pa do 2026, Švedskoj će biti potrebni i stolari, programeri, prosvjetni radnici, inženjeri. Ove procjene je iznijela švedska javna služba za zapošljavanje – Arbetsförmedlingen.
“Uprkos efektima pandemije, vjerujemo da će biti dobrih mogućnosti za zapošljavanje u nekoliko dijelova tržišta rada. Ali, takođe je jasno da je visoko obrazovanje od velikog značaja u doba jake konkurencije”, navela je jedna od analitičarki tržišta rada iz ove službe.
Pretpostavlja se da će konkurencija biti oštrija za prodaji, trgovini i marketingu, finansijama i administraciji, kao i u kulturi. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu – procjenjuje se da će potražnja za osobljem biti raznovrsna.
Skup život, ali i visoke zarade
Prema iskustvima nekih ljudi s ovih prostora, koji svoj život sada grade u Švedskoj, građani su prilično zaštićeni u slučaju dobijanja otkaza, te na osnovu zarade – od države dobijaju određeni iznos na nedjeljnom nivou. Kako su oprema za školu i obrazovanje besplatni, Šveđani u velikom broju završavaju fakultete.
Takođe, treba istaći da plate ne kasne, te da nema problema s naplatom, recimo, ako radite kao frilenser. Pritom, relativno lako i brzo se napreduje u karijeri, i nije rijetko da ljudi u poznim godinama mijenjaju posao/struku.
Prema aktuelnim informacijama, prosječne plate u Švedskoj porasle su na 183 švedske krune po satu u aprilu 2021, što je oko 2.100 dinara. Inače, maksimalna stopa prosječne satnice za zaposlene bila je 184 krune, a najniža stopa – 134 švedske krune ili oko 1.500 dinara.
Statistika vezana za april ažurirana je tokom jula. Izraženo u američkim dolarima, to znači da je prosječna zarada u Švedskoj sada na nivou od 3.405 dolara mesečno (2.880 eura).
Svakako, imajte u vidu da je ovo prosjek, te da se plate razlikuju u zavisnosti od same lokacije, vrste posla, iskustva radnika i ostalih faktora.
