Podatak da će sa područja mjesne zajednice Trpezi prvi razred naredne školske godine pohađati svega četiri učenika jasno posvjedočava da se bihoraska se la suočavaju sa drastičnim padaom nataliteta i izraženom migracijom lokalnog stanovništva. To posvjedočavaju i mještani Trpezi, koje broji oko 400 domaćinstva. Oni u kazuju d a statistika govori da je iseljavanje posebno izraženo u minuloj deceniji i da trenutno u inostranstvu živi više ljudi iz Trpezi nego u mjestu svog rođenja. Takođe, na licu mjesta da se primijetiti da na ovom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva i da postoji veliki broj novosagrađenih, luksuzno opremljenih kuća u kojima niko ne živi.
-Podaci su neumoljivi i oni ukazuju da su migraciona kretanja desetkovala broj učenikau seoskoj osnovnoj školi. Prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala je 450 učenika, da bi taj broj danas bio sveden na oko 70. Priču o depopulaciji stanovništava u Trpezima upotpunjuje podatak da će u ovom živopisnog sela, koje je po poslednjem popisu brojalo preko hiljadu stanovnika, sledeće godine nastavu pohađati svegačetiri prvaka. To je potvrda da mladi ljudi u velikom broju napuštaju ovo područje seleći se ka zapadnoevropskim zemljama, ali i prema Podorici i Primorju. Oni se vrate povremeno, grade tu kuće, ali se ne zadržavaju na duže staze ističe predsjednik mjesne zajednice Trpezi Mithad Cikotić.
U Trpezima je nekada radila fabrika za proizvodnju tepiha koja je, upošljavajući oko 60 radnika,bila nosilac razvoja čitavog kraja. Mještani tvrde da je uporedo sa zatvaranjem ovog pogona došlo i do naglog odliva lokalnog stanovništva. Oni navode da mladi ljudi odlaze iz Trpezi uglavnom zbog nedostatka radnih mjesta i neravnomjernog regionalnog razvoja.
Vidljivo je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju Trpezi. Ha to ukazuje činjenica da je ovo selo doživjelo sveukupni napredak kad je ovdje radio pogon za proizvodnju tepiha. Zatvaranjem tog pogona počela je da slabi i ekonomska moć ljudi iz ovog kraja, tako da se nije čuditi što je veliki broj mladih otišaou neke razvijenije krajeve. Lokalnauprava se trudi koliko može da, kroz investiciona ulaganja i modrenizaciju puteva, održi kontinuitet života u Bihoru, ali je očigledno da u svemu tome treba veća podrška države istako je Cikotić.
Sličnu konstataci ju izrekao je Amar Kožar, navodeći da je nebriga prema omladini opustošilarurarna područja na sjeveru Crne Gore.
-Svakodnevno gledam kako broj učenika u našoj školi polako opada. No, tome se nije čuditi. Ljudi su morali da napuštaju prostor Trpezi, jer ovdje nema perspekitve za generacije koje dolaze. Nije bilo radnih mjesta, a samim tim ni života. Ipak, treba se nadati da će se u narednom periodu otvoriti neka nova razvojna priča i da će Trpezi živjeti nekim boljim životomzaključio je Kožar.
Samir Agović se nada boljim danima
Predsjednik opštine Petnjica Saiir Agović ističe da je svjestan da naglili odliv stanovništa predstavlja veliki problem sa kojima se suočava područje Bihora. Zato, kako navodi, lokalna uprava preduzima maksimalne napore da se ove pojave bar donekle ublaže.
Od kako je Skupština Crne Gore donijela odluku da Petnjica postane samostalna opština, mi smo, i pored brojnih poteškoća, kroz podsticajne mjere, dosta toga uradili da stvorimo što bolje uslove za život lokalnog stanovništva, na i mještana Trpezi. Važno je istaći da je saniran put Petnjica-Berane i da će uslijediti rekonstrukcija puteva puteva Petnjica TrpeziKalače i Petnjica Bioča. To su projekti kojiće, uz ostala investiciona ulaganja, svakao stvoriti šansu za efikasniju valorizaciju svih raspoloživih potencijala. To znači da za područje Trpezi i čitavog Bihora, uz veće državne podsticaje, dolaze bolji dani naglasio je Agović.
