Na početku komemoracije prikazan je film o zločinu u Ahmićima u kojem je jedan od haških osuđenika, ratni komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Dario Kordić kazao da bi sve ponovio.

Komemoraciji su prisustvovali brojni domaći zvaničnici svih nivoa vlasti kao i strani zvaničnici, uključujući ministra odbrane BiH Zukana Heleza i bivšeg komandanta britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u BiH Boba Stewarta.

Tokom obilježavanja 31. godišnjice od zločina nad Bošnjacima u Ahmićima, predsjednik Organizacijskog odbora Advan Akeljić istakao je da postoje brojni dokazi da je zločin u Ahmićima izvršen na sistemski i planski način.

PREŽIVJELA SVJEDOKINJA

Enisa Ahmić – Mulić, preživjela svjedokinja iz Ahmića, ispričala je detalje masakra koji je izvršen nad nedužnim civilima.

Bivši komandant britanskog bataljona Bob Stewart, koji je u Ahmiće stigao s grupom bivših britanskih vojnika koji su prvi otkrili zločin u tom mjestu, istakao je da nisu imali dovoljno osoblja niti dovoljno vozila da urade bilo šta da se spriječi zločin u Ahmićima.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo istakao je da je obaveza svih da govore i podsjećaju na historijske i pravne činjenice.

 BORBA PROTIV FAŠIZMA

Helez je komentarišući dešavanja tog 16. aprila 1993. godine poručio da ljudi moraju biti uvijek spremni da se bore protiv fašizma koji, kako je rekao, i dalje postoji na prostoru BiH.

Poslije komemoracije otkrivena je spomen-ploča na Memorijalnom kulturnom centru Ahmići koji je nazvan po bivšem komandantu britanskog bataljona Bobu Stewartu, a potom je upriličena i posjeta Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu gdje je položeno cvijeće.

U sklopu obilježavanja godišnjice masakra organizovana je i simbolična šetnja “Put istine i sjećanja” od Viteza do sela Ahmići, a druga grupa učesnika je održala pohod od Zenice do Ahmića.

NAPAD NA AHMIĆE

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.

(E.F./AA)