Hrvatska, kao članica Evropske unije, snažno podržava pristupne pregovore Crne Gore s EU-om, ali istovremeno traži poštovanje europskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa. Kako je izjavila Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Hrvatska neće dozvoliti da se njen stav koristi u unutrašnjim političkim igrama u Podgorici, posebno kada su u pitanju kontroverzne ličnosti poput Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore i deklarisanog četničkog vojvode.
EU vrijednosti pod prijetnjom unutar Crne Gore
Crna Gora se trenutno suočava s ozbiljnim unutrašnjim izazovima, uključujući odluke parlamentarnog odbora koje su nazvane “ustavnim pučem”. Smjene ustavnih sudija i pokušaji promjene nacionalnog identiteta kroz zakonske odluke izazvali su zabrinutost, ne samo unutar zemlje već i među međunarodnim partnerima. Prema Babić Galić, ove odluke djeluju kao pokušaj političkih stranaka s prosrpskom i proruskom agendom da naruše demokratske procese, uz podršku režima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Blokada i dijalog
Hrvatska je nedavno blokirala zatvaranje jednog od četiri pregovaračka poglavlja Crne Gore u procesu pristupanja EU-u, onog o vanjskoj politici, sigurnosti i odbrani. Prema izjavama hrvatskih dužnosnika, ova odluka nije usmjerena protiv Crne Gore, već je poruka da se problemi poput dobrosusjedskih odnosa, sigurnosti i zaštite hrvatske manjine moraju riješiti prije daljnjeg napretka. „Nećemo s četnicima“, naglasila je Babić Galić, kritikujući Mandićevu političku prošlost i stavove koji su u suprotnosti s europskim principima.
Politička kriza i reakcije
U isto vrijeme, Crna Gora prolazi kroz političku krizu koja uključuje smjenu čelnih osoba Agencije za nacionalnu sigurnost (ANB) i niz kontroverznih odluka parlamenta. Hrvatska je izrazila zabrinutost zbog poteza koji mogu ugroziti stabilnost u zemlji i njene eurointegracije. Hrvatski premijer Andrej Plenković istakao je važnost ozbiljnog dijaloga između Hrvatske i Crne Gore kako bi se riješila pitanja poput granice, statusa hrvatske manjine i očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa.
Otvorena pitanja i kulturni koraci
Među otvorenim pitanjima između dvije zemlje ističu se rješavanje granice, povrat hrvatske imovine, zaštita manjinskih prava te promjena spornog imena kotorskog bazena. Ipak, neki pozitivni koraci su napravljeni. Na primjer, dogovoreno je vraćanje Hrvatskog doma u Tivtu hrvatskoj zajednici, što je prepoznato kao znak dobre volje crnogorskih vlasti.
Zaključak
Hrvatska ostaje odlučna podržati Crnu Goru na njenom putu ka EU, ali uz jasne zahtjeve za poštovanjem evropskih vrijednosti i principa. „Ne možemo tolerisati politiku koja se protivi temeljnim vrijednostima EU-a, a još manje retoriku i djelovanje koje podržava četničku ideologiju“, zaključila je Babić Galić. Budućnost odnosa dvije zemlje ovisi o tome koliko će Crna Gora biti spremna riješiti otvorena pitanja i uskladiti se s europskim standardima.













