Na gradskom trgu u Bijelom Polju, po prvi put nakon gotovo osam decenija, hiljade vjernika klanjalo je bajram-namaz na ostacima Hadžidanušine džamije – historijskog islamskog objekta čije ruševine su godinama bile prekrivene pločnicima, a sjećanje na njega potiskivano iz javnog prostora. Ovaj događaj predstavlja ne samo povratak duhovnosti na zaboravljeno mjesto, već i snažnu poruku o očuvanju identiteta, kulture i zajedničkog naslijeđa Bošnjaka u Crnoj Gori.
Centralnu bajramsku molitvu Islamske zajednice Crne Gore predvodio je reis Rifat Fejzić, koji je u svom obraćanju vjernicima istakao važnost jedinstva, suživota i poštovanja među svim narodima. “Crna Gora je mala da bismo se dijelili. Ne formirajte torove, nego čuvajmo zajedno baštu iz koje smo ponikli”, poručio je reis Fejzić, podsjećajući prisutne da su vrijednosti mira i razumijevanja temelj zdravog društva.
Posebnu simboliku ovom Bajramu dala je upravo lokacija – arheološko nalazište u samom srcu Bijelog Polja, gdje su tokom radova 2022. godine otkriveni temelji Hadžidanušine džamije, sagrađene krajem 17. ili početkom 18. vijeka. Džamija je jedinstvena i po tome što je jedina u Crnoj Gori koja je nosila ime po ženi – hadži Danuš-hanumi, dobrotvorki koja je iz svog vakufa finansirala izgradnju džamije, škole i narodne kuhinje, dostupne svim građanima bez obzira na vjeru.
Tokom savezničkog bombardovanja 1944. godine džamija je teško oštećena, a kasnije, umjesto obnove, vlasti su odlučile da na njenom mjestu izgrade gradski trg. Time je vjerski i kulturni spomenik prekriven betonom, a njegovo postojanje decenijama svedeno na usmenu predaju.
Otkrivanje njenih temelja prije tri godine pokrenulo je novo poglavlje – ne samo u arheološkom i historijskom smislu, već i u emocionalnom i duhovnom smislu za bošnjačku zajednicu. Pronađeni fragmenti zidova ukrašenih arabeskama i dobro očuvani kameni temelji svjedoče o ljepoti i značaju ovog vjerskog objekta.
Islamska zajednica i lokalna bošnjačka populacija sada zahtijevaju obnovu Hadžidanušine džamije, ne samo kao molitvenog prostora, već i kao spomenika jedne epohe, humanosti i multikulturalnosti. Reis Fejzić je naglasio da okupljanje na ovom mjestu nije čin prkosa, već iskaz vjere u zajedničku budućnost, pozvavši sve građane da podrže inicijativu za obnovu objekta koji “nije pripadao samo jednoj zajednici, već cijelom gradu”.
Dublja poruka: Historijsko pamćenje i borba za pravdu
Bajramska molitva na ostacima džamije nosi snažnu poruku i u kontekstu višedecenijske borbe Bošnjaka Sandžaka za pravdu i očuvanje identiteta. Kroz historiju, ova zajednica je bila suočena s brojnim tragedijama – od masovnih stradanja tokom Balkanskih ratova, preko masakra u Šahovićima 1924. godine, do nepravdi i asimilacija pod različitim političkim režimima.
Najnoviji pokušaji historijskog priznanja, poput inicijative da se masakr u Šahovićima prizna kao genocid i dostojno obilježi, predstavljaju korak ka suočavanju s prošlošću i ispravljanju historijskih nepravdi. Islamska zajednica Crne Gore i brojne bošnjačke organizacije aktivno rade na institucionalizaciji sjećanja kroz rezolucije, edukaciju i komemoracije.
Sjećanje na stradanja u Sjeverinu i Štrpcima tokom devedesetih dodatno potvrđuje koliko je važno njegovati kulturu mira i tolerancije. Događaji poput bajram-namaza na temeljima Hadžidanušine džamije pokazuju da, i pored historijskih rana, postoji nada u izgradnju društva u kojem se svi osjećaju poštovano i prihvaćeno.
Povratak svetosti
Džamija koja je više od pola vijeka bila zaboravljena ispod betona, sada ponovo živi – u srcima ljudi, molitvama i nadi za obnovom. Hadžidanušina džamija je postala simbol otpora zaboravu, ali i most prema budućnosti u kojoj će kulturno i vjersko naslijeđe svih naroda Crne Gore biti ravnopravno priznato i zaštićeno.
Obnova ove džamije bi bila čin pravde i priznanja, ali i zalog budućnosti u kojoj se historija ne potiskuje, već koristi kao temelj za razumijevanje i zajednički napredak. Jer mjesta poput Hadžidanušine džamije nisu samo prostor molitve – ona su svjedočanstva vremena, duhovnosti i dobrote koja spaja ljude.
© Tutinske novine – sva prava zadržana
