Oružane snage Bosne i Hercegovine (BiH) i Vojska Srbije održaće naredne godine zajedničku vježbu na teritoriji Bosne i Hercegovine, prvi put poslije ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

„Jeste prvi put da je u Bosni i Hercegovini, ali nije prvi put da su vojnici iz Vojske Srbije na vježbama kod nas. To je redovna saradnja u okviru programa operativnih sposobnosti koje od nas zahtijeva NATO. To je samo provjera operativnih sposobnosti i koncepta kojeg od nas traži NATO kroz regionalnu saradnju. Izvest ćemo je i na Manjači. To je standardna saradnja koju smo imali i prije i koju ćemo imati i u budućnosti“, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Sifet Podžić.

Odluku o zajedničkoj vojnoj vježbi je prihvatilo Predsjedništvo BiH 19. novembra, dva dana uoči 25.-te godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podžić ističe da je vježba planirana u okviru regionalne saradnje predviđene Američko-jadranskom poveljom (Inicijativom A5). 

Povelja označava strateško partnerstvo država članica sa ciljem integracija u evropske političke, ekonomske, bezbjednosne i odbrambene institucije. Američko-jadransku povelju osnovale su 2003. Albanija, Hrvatska, Makedonija i SAD kako bi se pomoglo državama aspirantima da se pridruže NATO. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su se zvanično pridružile Povelji 2008, dok je Srbija dobila status posmatrača.

Za ministra Podžića je najavljena vježba značajna i zbog toga što Bosna i Hercegovina ove godine predsjedava Inicijativom A5. Prema njegovim riječima, 30. novembra bi, putem video linka, trebala biti održana i konferencija predstavnika zemalja učesnica Inicijative.

„To je jako značajno. Kroz sve naše integracije koje nastojimo raditi i prema NATO-u i prema Evropskoj uniji (EU), uvijek je orijentacija da moramo imati regionalnu saradnju i mi to pokušavamo, koliko god je moguće, više raditi“, riječi su Podžića.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine nije iznio detalje kada će vojna vježba Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije biti održana 2021. godine niti koje će jedinice učestvovati.

Početkom juna 2019. godine u Srbiji su održane dvije vojne vježbe na kojima je učestvovalo oko 500 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Italije, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije.

Dosad sarađivali u oblasti edukacije

Saradnja Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije do sada je bila najviše izražena u oblasti edukacije i školovanja vojnog kadra.

Najviše sastanaka je bilo u periodu od 2013. godine do 2017. godine kada je načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH bio Ante Jeleč, a načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković. MOŽE VAS ZANIMATI I OVOVojska Srbije i Oružane snage BiH: Pojačati saradnjuNastavak saradnje vojski BiH i Srbije

Vojno-politički analitičar iz Sarajeva, Đuro Kozar za Radio Slobodna Evropa ističe kako se i ranije govorilo o mogućnosti zajedničkih vježbi.

„Zaključak da se ide na zajedničku vojnu vježbu donijeli su prije tri godine tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Ljubiša Divković i raniji načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, general Anto Jeleč. Čekala se samo politička odluka, koja je donesena u Beogradu ranije, a naše Predsjedništvo BiH je to donijelo ovih dana“, navodi Kozar.

Kozar ističe i da ta vježba nema nikakve veze sa NATO-om, već da se radi o bilateralnom odnosu dvije vojske.

„Očito je da je došlo do obostranog saznanja da bi trebalo jačati međusobno povjerenje i relaksirati odnose između dviju vojski koje su u susjedstvu i koje imaju neke zajedničke zadatke. Nema sigurnosnog rizika i sigurnosne prijetnje u Bosni i Hercegovini koja se ne bi reflektirala na stanje u Srbiji i obrnuto. To je jako bitno“, smatra Kozar. 

Vojna vježba će biti održana i uz činjenicu da su 25. godina od rata u Bosni i Hercegovini i dalje zategnuti odnosi BiH i Srbije, kao i da je BiH bila tužila Srbiju za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. 

Rasprava pred Međunarodnim sudom počela je 27. februara 2006. godine, a godinu kasnije, presudom od 26. februara 2007. godine zločin u Srebrenici okvalifikovan kao genocid.

Vlasti u Beogradu oslobođene su optužbi za direktno planiranje i podsticanje genocida, ali je Međunarodni sud pravde, ipak, utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida a istom presudom kao direktni počinitelji genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske.EVO KAKO JE ODLUČIO MEĐUNARODNI SUD PRAVDE U HAGUZaključeno jedno istorijsko poglavlje

„U svakom slučaju, jako je dobro da dvije vojske sarađuju nakon svega što se u prošlosti događalo. To samo može jačati međusobno povjerenje. To može takođe da bude jedan dobar oblik provjere borbene osposobljenosti i s jedne i s druge strane“, mišljenja je Đuro Kozar.

Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa da iznese mišljenje o zajedničkoj vojnoj vježbi sa Bosnom i Hercegovinom.

Istovremeno, izvršni direktor Savjeta za strateške politike iz Beograda Nikola Lunić za Radio Slobodna Evropa ističe kako je dobra vijest da dvije zemlje sarađuju u oblasti bezbjednosti na nivou održavanja zajedničkih vojnih vježbi.

„Relaksacijom bezbednosnih tenzija u regionu generiše se i potencijal spoljnopolitičke saradnje, a to direktno utiče na privredne bilateralne tokove. U svemu je neophodno pronaći obostrane interese, a smanjenje tenzija, pouzdanost partnerstva i unapređenje poverenja nam je zajednički cilj, kako sada, tako i u budućnosti. I obzirom da smo susedne zemlje, to bi trebalo da bude dugoročni strateški cilj i Sarajeva i Beograda“, ocjenjuje Lunić.PROČITAJTE I OVO:General Knud Bartels za RSE: Partnerstvo u interesu i Srbije i NATO-a

Lunić navodi kako su i Bosna i Hercegovina i Srbija u geostrateškom okruženju NATO saveza, zbog čega je, kaže, logično da u nacionalnom interesu Srbija ima veoma blisku saradnju i svakodnevnu komunikaciju sa NATO.

„Ne treba posebno naglašavati značaj KFOR-a za srpsku populaciju na Kosovu, niti apostrofirati očigledan napredak BiH u Akcionom planu za članstvo NATO (MAP). Sarajevo je eksplicitno deklarisalo svoje bezbednosne interese kroz Program reformi BiH, čime je svima jasno da je to korak ka punopravnom članstvu u NATO. Istovremeno, Srbija i dalje traži takav liderski narativ koji će slediti nacionalni interes, a ne povlađivati emocijama radi političkog rejtinga“, rekao je Lunić.

Iz NATO štaba u BiH nisu, na upit RSE, željeli komentarisati najavljenu zajedničku vojnu vježbu, uz napomenu da se radi o bilateralnoj vježbi Oružanih snaga BiH i Srbije.

Nije poznato ni da li je i zajednička vojna vježba BiH i Srbije obuhvaćena odlukom Vlade Srbije od 9. septembra, prema kojoj će se u narednih šest mjeseci prekinuti sve vojne vježbe i vojne aktivnosti sa svim partnerima. Tom odlukom je, prema riječima tadašnjeg ministra odbrane Srbije Aleksandra Vulina, obustavljen rad na oko 200 međunarodnih vojnih aktivnosti koje je trebalo da se održe u narednih šest mjeseci.

Gdje su BiH i Srbija na putu za NATO?

Trenutno Bosna i Hercegovina učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) i jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017.

. U to su vrijeme saveznički ministri vanjskih poslova pozvali vlasti u BiH da riješe ključno pitanje u vezi s registracijom nepokretne vojne imovine državi. Na svom sastanku u decembru 2018., ministri vanjskih poslova odlučili su da je NATO spreman prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa Bosne i Hercegovine prema MAP-u čime je MAP prešao iz uslovnog statusa u aktivni.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je 19. novembra 2020. odluku o prihvatanju dokumenta nazvanog Program reformi koji je trebao značiti i nastavak puta prema čvršćoj integraciji u Sjevernoatlantski savez (NATO).

Program reformi je rezultat kompromisa koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine postigli. Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između, ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i obrambenih reformi.BIH JE POZVANA U MAP 2010. GODINEKoliko je BiH daleko od članstva u NATO-u?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, 18. jula 2005. godine, uz mišljenje tadašnjeg visokog predstavnika u BiH (OHR) Paddyja Ashdowna, predložilo je Zakon o obrani BiH. Zakon su iste godine usvojila oba doma Parlamenta BiH (Predstavnički i Dom naroda).

Zakonom su integrisane dvije entitetske vojske – Vojska Republike Srpske s Vojskom Federacije BiH koja je nastala spajanjem Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane.

Što se tiče NATO-a, u Zakonu o obrani BiH, koji je važeći i danas, u članu 84. se navodi kako će “Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.STAV ZVANIČNOG BEOGRADAMinistarstvo odbrane: Srbija nema aspiracije da uđe u NATO

Kada je riječ o Srbiji, ministar odbrane te zemlje Nebojša Stefanović izjavio je 23. novembra da Srbija nema aspiracije da postane članica NATO i da je učešće u Programu “Partnerstvo za mir” optimalan okvir saradnje.

Iz Ministarstva odbrane Srbije i ranije su stizale poruke da Srbija nema namjeru da postane članica NATO.

Prethodni ministar odbrane Aleksandar Vulin rekao je u decembru 2019. da Srbija neće ući u NATO savez dok je (predsjednik Srbije) “Aleksandar Vučić i ova skupštinska većina na čelu države”.