Skupština općine Bijelo Polje usvojila je zaključak kojim se nalaže Savjetu JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da u roku od mjesec dana izmijeni pravilnik i oduzme književnu nagradu osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Za prijedlog je glasalo 19 odbornika, dok odbornici Demokratskog fronta (DF), Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata nisu učestvovali u glasanju.
Odbornik Bošnjačke stranke Amer Smailović, koji je i predložio zaključak, poručio je da je riječ o važnom danu za općinu i suočavanje s prošlošću. On je istakao da nagrada dodijeljena Karadžiću predstavlja teret, ne samo za Bijelo Polje, već i za samu ustanovu koja je dodjeljuje. Smailović je podsjetio i da brojni umjetnici i građani bojkotiraju manifestaciju upravo zbog činjenice da se Karadžić nalazi među laureatima, te naglasio da je poznati književnik Marko Vešović odbio nagradu kako njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.
„Nagrada osuđenom ratnom zločincu je mrlja koja ponižava i naš grad i našu kulturnu tradiciju. Vrijeme je da se to ispravi“, kazao je Smailović.
S druge strane, odbornica PES-a Jelenka Andrić najavila je da ta stranka neće učestvovati u glasanju, ocijenivši da je nagrada „svjedočanstvo jednog vremena“ i da je pravno nemoguće oduzeti priznanje. Sličan stav imao je i odbornik Demokrata Marko Ljujić, koji je kazao da njegova stranka ne želi da daje legitimitet potezu koji, po njihovom mišljenju, nije u skladu sa zakonom.
Podršku inicijativi dala je Demokratska partija socijalista (DPS). Odbornik Abaz Dizdarević podsjetio je da je Karadžiću nagrada dodijeljena 1993. godine, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, te da to priznanje „nije imalo nikakve veze s književnim kvalitetom, već s tadašnjim političkim okolnostima“.
„To je tamna mrlja u historiji našeg grada. Vrijeme je da se skine hipoteka sa imena književne nagrade ‘Risto Ratković’“, poručio je Dizdarević.
Podsjetimo, Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je u augustu već uklonio Karadžićevo ime iz javne evidencije dobitnika nagrade, navodeći da je to bio simboličan čin distanciranja od bivšeg laureata. Međutim, sada je po prvi put i zvanično usvojena inicijativa koja nalaže formalne izmjene akata i pravno utemeljenje oduzimanja nagrade.
Inicijativu su 26. juna uputile nevladine organizacije i grupa građanskih aktivista, a ubrzo nakon toga sličan prijedlog podnio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke.
Radovan Karadžić, bivši lider bosanskih Srba, pravosnažno je osuđen pred Haškim tribunalom i Mehanizmom za međunarodne krivične sudove na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
