Na zasjedanju u Skupštini Srbije narodni poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj uputio je pitanja Predsjedniku Vlade, ministru pravde i ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Obraćanje narodnog poslanika prenosimo u cjelosti:
Predsjedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članovi Vlade
Postaviću pitanje, Predsjedniku Vlade, ministru pravde i ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Viši sud u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine, prvostepenom presudom, u ponovljenom postupku, tri lica oglasio je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog otmice, zlostavljanja, mučenja i ubijanja 20 civila, odnosno 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog civila neutvrđenog identiteta, iz voza na stanici Štrpci 27. februara 1993. godine. Očito dobro planiran i organizovan uz aktivno učešće snaga bezbjednosti tadašnje SRJ, međutim nalogodavci ovog zločina ni posle više od 32 godine nisu otkriveni i kažnjeni.
Optuženi Gojko Lukić osuđen je na 10 godina zatvora, Duško Vasiljević takođe na 10 godina zatvora i Dragana Đekić na 5 godina zatvora. Izrečene kazne više su satisfakcija za izvršioce zločina nego za žrtve i njihove porodice.
Iako nije pravična u pogledu izrečenih kazni, ova presuda u slučaju Štrpci ponovo potvrđuje činjenicu da je nad Bošnjacima Sandžaka od 1991. do 1999. godine izvršen organizovani državni teror.
Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo za četiri žrtve otmice u Štrpcima, dok grobnice i posmrtni ostaci za ostalih 16 žrtava još uvijek nisu pronađeni.
Otmica u Štrpcima nije jedini ratni zločin izvršen nad bošnjačkim narodom u Sandžaku, podsjetit ću Vas na slučaj Sjeverin, granatiranje sela Kukurovići, pojedinačne otmice i ubistva Bošnjaka kao i na masovnu policijsku represiju i torturu.
Shodno tome, pitam predsjednika Vlade, da li Vlada ima neki plan, politiku i da li će preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se rasvijetili svi zločini počinjeni na Bošnjacima, a odgovorni priveli pravdi.
Također pitam i ministra pravde da li je u planu da se izmjenama krivičnog zakonika pooštre zatvorske kazne za ratne zločine protiv civilnog stanovništva kako bi se postigla proporcionalnost težine kazne sa težinom krivičnog djela i krivicom učinioca, zadovoljenje pravde i opšta prevencija, što je prvostepenom presudom u slučaju Štrpci propušteno da se uradi. Ovo je važno i iz razloga jer mnogi od zločina još uvijek nisu procesuirani kao što je granatiranje sela Kukurovići u opštini Priboj 1993. godine ali i mnogi drugi čije procesuiranje očekujemo u budućnosti.
Postavljam pitanje predsjedniku Vlade i ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja da li će se kroz izmjene važećeg zakonskog okvira ili donošenjem novog zakona osigurati da se i žrtvama ratnih zločina iz otmica u slučajevima Sjeverin i Štrpci, ali i drugim žrtvama iz Sandžaka, prizna status civilnih žrtava rata, uvođenjem pravnih normi po kojima se status civilne žrtve rata priznaje i žrtvama koje nisu stradale na teritoriji Republike Srbije a čije stradanje je posledica dejstva ili djelovanja državnih oružanih snaga ili drugih oružanih formacija koje nisu preduzimale vojne operacije protiv redovnih snaga sigurnosti ili su bile pod njihovom operativnom ili drugom vrstom kontrole.
Bošnjake Sandžaka nisu otimale, tukle i ubijale oružane snage neke druge države i to zakoni trebaju imati adekvatan odgovor na tu činjenicu. Država ima obavezu da na jedan sveobuhvatan način osigura žrtvama i njihovim porodicama rehabilitaciju kroz materijalnu, psihosocijalnu, zdravstvenu i pravnu pomoć, kao i da im pruži satisfakciju kroz priznavanje njihovih patnji.
Predsjednika Vlade i ministarku za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja također pitam kada će Republika Srbija ispuniti svoju obavezu u pogledu donošenja Zakona o nestalima? Prema mojim saznanjima Srbija je jedina država u regionu koja nema ovaj zakon a u obavezi je da ga donese. Već sam pomenuo da su u slučaju otmice u Štrpcima pronađeni posmrtni ostaci za četiri osobe od ukupno 20 koliko ih je oteto. Pitanje nestalih lica je jedno od ključnih pitanja koje i danas opterećuje odnose između država nastalih raspadom bivše SFRJ ali i jedna od ključnih prepreka ka uspostavljanju trajnog i stabilnog mira i vraćaju povjerenja među narodima.
Na kraju želim posebno da naglasim da se SDA Sandžaka zalaže da demokratsku i pravednu Republiku Srbiju, državu ravnopravnih građana i naroda, državu jednaku prema svim svojim građanima, stava smo da Republika Srbije ne smije više biti sigurna kuća za ratne zločince i one koji promovišu mržnju, nasilje i netrpeljivost.
