Pleme Kučevići vodi svoje porijeklo iz drevnog ilirskog grada Meduna, smještenog u današnjoj Crnoj Gori u blizini Podgorice, a genetska istraživanja ih povezuju s ilirskom DNK oznakom E-V13/Z16661.
Ovo pleme, koje danas nastanjuje područje Sandžaka, ima bogatu i složenu istoriju koja se proteže kroz stoljeća i obuhvata više migracija i kulturnih preobražaja.
Ilirski korijeni i seobe prema sjeveru
Prije naseljavanja Meduna, preci Kučevića živjeli su u Kroji u današnjoj Albaniji, a još ranije u Blagaju kod Mostara — području koje se smatra matičnim zavičajem fisa Kuči.
Ovaj rod, poznat po hrabrosti i slobodarskom duhu, čuvao je svoje porijeklo i identitet kroz brojne historijske promjene, od ilirskih vremena do formiranja prvih crnogorskih i albanskih plemenskih zajednica.
Dolazak iz Meduna u Sandžak (1675)
Godine 1675. iz Meduna su se prema sjeveroistoku zaputila četiri brata Kuča — Ilija, Luka, Milutin i Komat.
Povod njihovog odlaska bio je sukob s plemenom Vasojevića, tokom kojeg je ubijen njihov starješina. U početku su se sklonili u Hareme kod Berana, a potom se naselili na Kuli kod Rožaja, tada kao pravoslavci ilirskog porijekla.
Na Kuli su, prema predanju, doživjeli napad od strane albanskih gorštaka. U samoodbrani su ubili nekoliko napadača, što je izazvalo nove sukobe. Najstariji brat, Ilija, obratio se tadašnjem kajmekamu, koji mu je rekao da nema sigurnog mjesta ni među Vasojevićima ni među albanskim plemenima, te mu predložio da s braćom pređe na islam i preseli se u Trgovište (današnje Rožaje).
Prelazak na islam i formiranje novih rodova
Nakon kraćeg vremena, Ilija je pristao, te su trojica braće — Ilija, Luka i Milutin — prešla na islam, dok je četvrti brat Komat ostao pravoslavac i odselio u Brnjak kod Zubinog Potoka i od njega postaju Komatovići (Veselinovići).
Pri prelasku na islam:
- Ilija je uzeo ime Alija,
- Luka je postao Ramo,
- Milutin je postao Husejin,
dok je Komat zadržao svoju vjeru.
Naseljavanje i formiranje rodova u Rožaju i okolini
- Alija (Ilija) je dobio posjed na desnoj obali rijeke Ibar u Rožaju. Od njegovih potomaka nastaju brojna bratstva: Ganići, Fetahovići, Bećiragići (Ademovići u Mitrovi), Hamzagići, Kardovići, Topalovići i Hadžići.
- Husejin (Milutin) je naseljen u Koljenu, odakle potječu Đerekarski Kuči, Kurtovići, Tahirovići, Husovići i Suljovići…; kao i Kuči u Ljeskovi, Trtovci u Šaronju.
- Ramo (Luka) je dobio posjed u Biševu i Lučicama, a od njegovih potomaka nastaju Đozovići, Tahirovići, Omerovići, Redžovići, Kuči, Lučičani, Rizvanovići, Bačevci i Kučevići.
Kučevići u Žabrenu – bratstvo s tradicijom
Ramov sin Mustafa prelazi oko 1730. godine na agaluk u Žabrenu, gdje se formira bratstvo Kučevića u Žabrenu, Kamešnici i Raduši, kao i rod Redžovića u Pružnju.
Kučevići su se isticali ugledom i poštenjem, a posebno su poznati po događaju koji ih povezuje s Karađorđevićima.
Kumstvo s Karađorđevićima
Prema usmenom predanju, Petar, otac Karađorđa Petrovića, u lovu je slučajno usmrtio jednog mještanina. Bojeći se krvne osvete, sklonio se sa suprugom Maricom u kuću Mustafe Kučevića u Žabrenu, gdje su proveli gotovo godinu dana.
U to vrijeme između porodica se rodilo iskreno prijateljstvo i kumstvo.
Navodi se i da je Karađorđe začet upravo u Žabrenu, a vijest o njegovom rođenju dočekana je s velikom radošću:
“Karađorđe, on je začet ovde. Kad je majka sa pet meseci otišla dole, došli su haberi da se rodio Petru sin. Tada je moja starina dala muštuluk i poklonila tri dukata” navodi Seljam Kučević-Gero
Poveznica s Rugovom i fiserom Klimenta
Prema nekim rodoslovnim tumačenjima, Karađorđevići vuku daljnje porijeklo iz Rugove, tačnije iz Voklje, od fisa Klimenta, čime se povezuju s istim ilirskim korijenima kao i pleme Kuči ali različitih fisova.
Zaključak
Pleme Kučevići danas predstavlja jedan od najznačajnijih rodova u sandžačkom i crnogorskom području. Njihova istorija — od ilirskog Meduna, preko Kroje i Blagaja, do Rožaja i Žabrena — svjedoči o složenom procesu migracija, vjerskih promjena i kulturnih utjecaja na Balkanu.
Njihova priča nije samo rodoslovna hronika, već i dio šireg mozaika balkanske historije, u kojem se isprepliću ilirski, slovenski i albanski identiteti u jedinstvenu priču o opstanku i časti.
