Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na Drugom godišnjem Croatia Summitu u Zagrebu da aktuelna Evropska komisija pokazuje jasnu političku volju za proširenjem Evropske unije, ističući da je atmosfera znatno drugačija u odnosu na ranije mandate.
Plenković je naglasio da izvršna vlast EU-a i većina država članica sada pokazuju otvorenost prema novom krugu proširenja, što ocjenjuje pozitivnim signalom za zemlje kandidatkinje. Podsjetio je da je Hrvatska posljednja pristupila Uniji 2013. godine te da se sada može osjetiti “stvarna politička volja da se nakon Hrvatske pridruži još neko”.
Moguće odluke o pristupanju do 2030. godine
Prema njegovim riječima, moguće je da se odluke o pristupanju novih članica donesu do 2030. godine, ali samo pod uslovom da kandidati ispune sve tehničke kriterije. Evropska komisija želi do kraja godine otvoriti ključne pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom, no za to je potrebna jednoglasna odluka svih članica. Mađarska i dalje pruža snažan otpor ukrajinskom članstvu.
Plenković je izdvojio dvije grupe kandidata – Ukrajinu i Moldaviju, te države zapadnog Balkana, među kojima je Crnu Goru označio kao najnapredniju. Naglasio je da je za neke zemlje odluka o pridruživanju “realna prije 2030.” ukoliko ispune sve tehničke uvjete.
Apsorpcijski kapacitet ključan za dinamiku proširenja
Premijer je posebno ukazao na značaj apsorpcijskog kapaciteta EU-a, kao četvrtog Kopenhaškog kriterija, koji uključuje procjenu fiskalnih posljedica proširenja. Istakao je da deset najbogatijih članica finansira gotovo 80 posto budžeta Unije, te da “bogatije zemlje nisu nužno oduševljene time da manje države, koje malo doprinose, ravnopravno odlučuju o velikim politikama, osobito u pitanjima gdje je nužna jednoglasnost”.
Podsjetio je da su se Njemačka, Francuska i Italija u prošlosti odrekle svojih dodatnih povjerenika kako bi omogućile ranija proširenja.
Migracije pod kontrolom, ali ne potpuno zaustavljene
Govoreći o sigurnosnim pitanjima i nezakonitim migracijama, Plenković je ocijenio da je Hrvatska, iako smještena na zapadnobalkanskoj i istočnomediteranskoj ruti, trenutno “ruta niskog intenziteta”. Naveo je da je na granici s Bosnom i Hercegovinom raspoređeno oko 7.000 policajaca, a da prirodne prepreke dodatno otežavaju krijumčarenje ljudi.
“Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma rijetkima”, rekao je, dodajući da podaci Slovenije, Austrije i Italije potvrđuju smanjenje nezakonitih prelazaka.
Prioriteti: demografija, energija, digitalizacija i odbrana
Plenković je kao ključne prioritete vlade izdvojio demografsku obnovu, energetsku tranziciju, digitalizaciju, kao i daljnja ulaganja u obrazovanje i odbranu. Posebno se osvrnuo na stanje u oružanim snagama, istaknuvši da trenutnih 15.000 vojnika “nije dovoljno” u svjetlu globalnih sigurnosnih izazova.
Ocijenio je da se na NATO i sigurnost Evrope više ne može gledati kao na nešto što se podrazumijeva te da bi uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja doprinijelo jačanju otpornosti države.
“U našem susjedstvu postoje zemlje koje nisu ni u EU-u ni u NATO-u i moramo biti svjesni moguće nestabilnosti širom kontinenta”, zaključio je Plenković.
