Američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenoj mreži Truth Social da su Sjedinjene Američke Države tokom noćne vojne operacije izvele, kako je naveo, „veliki napad“ na Venezuelu, nakon kojeg su predsjednik Nicolás Maduro i njegova supruga Cilia Flores navodno uhapšeni i prebačeni izvan zemlje, na zasad nepoznatu lokaciju.
Trumpova objava uslijedila je nakon noći snažnih eksplozija koje su potresle glavni grad Caracas i više strateških tačaka širom zemlje, što je označilo dramatičnu eskalaciju višemjesečnih napetosti između Washingtona i režima u Caracasu.
Eksplozije širom zemlje
Prema izvještajima lokalnih izvora i snimcima koji su se brzo proširili društvenim mrežama, stanovnike Caracasa oko dva sata ujutro po lokalnom vremenu probudila je serija od najmanje sedam snažnih detonacija. Meta napada, kako se tvrdi, bili su ključni vojni i sigurnosni objekti.
Među pogođenim lokacijama navode se zračna baza La Carlota i kompleks Fuerte Tiuna, glavno vojno sjedište u Caracasu, za koje se vjerovalo da se u njemu nalazi i sam Maduro. Eksplozije su zabilježene i u luci La Guaira, kao i na aerodromu Higuerote, istočno od prijestolnice.
Neposredno prije nego što je sudbina venezuelanskog predsjednika postala tema svjetskih medija, vlada Venezuele proglasila je vanredno stanje, optuživši SAD za „tešku vojnu agresiju“ i pozvala pristalice da izađu na ulice u odbranu zemlje.
Zračni prostor zatvoren, napetosti kulminirale
Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) uoči napada izdala je upozorenje kojim se američkim komercijalnim avionima zabranjuje letenje iznad venezuelanskog zračnog prostora, uz obrazloženje da su u toku „vojne aktivnosti“.
Prema navodima američkih izvora, ova operacija nije bila iznenadna, već predstavlja kulminaciju četveromjesečnog, kako se opisuje, „rata iz sjene“ koji je započeo u augustu 2025. godine. Tokom tog perioda SAD su, kroz operaciju nazvanu „Southern Spear“, navodno ciljale finansijske izvore Madurovog režima, uključujući zapljene naftnih tankera, udare na brodove povezane s krijumčarenjem droge i uspostavljanje gotovo potpune pomorske blokade.
U regiji je u tom periodu bila raspoređena i snažna američka vojna prisutnost, uključujući udarnu grupu nosača aviona USS Gerald R. Ford.
Ultimatumi i neuspjeli pregovori
Prema informacijama koje dolaze iz Washingtona, Trump je još u novembru 2025. godine Maduru putem tajnih kanala uputio ultimatum da napusti vlast ili se suoči s ozbiljnim posljedicama. Navodno su postojali pokušaji da se ispregovara amnestija, ali su oni odbijeni.
Kao posljednji pokušaj da zaustavi vojni pritisak, Maduro je, tvrde američki izvori, neposredno prije napada ponudio američkim kompanijama povlaštene ugovore za eksploataciju nafte, što nije prihvaćeno.
Međunarodne reakcije i geopolitičke posljedice
Nakon Trumpove objave uslijedile su oštre reakcije dijela međunarodne zajednice. Iran i Kuba osudili su američku akciju, nazvavši je „kriminalnim činom“ i „državnim terorizmom“, dok je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro zatražio hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
S druge strane, analitičari ističu da bi uklanjanje Madura s vlasti moglo otvoriti put ka kontroli nad naftnim pojasom Orinoco, koji sadrži jedne od najvećih svjetskih rezervi teške sirove nafte. Prema američkim najavama, razmatra se formiranje prijelazne vlade u Venezueli, što bi omogućilo obnovu američkog pristupa energetskim resursima te zemlje.
Iako detalji operacije i sudbina Nicolása Madura još nisu službeno potvrđeni iz nezavisnih izvora, jasno je da bi ovakav razvoj događaja mogao imati dalekosežne posljedice po stabilnost Latinske Amerike i globalne energetske tokove.
