Sarajevo, 21. januar 2026. – Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine (BHRT) nalazi se u najtežoj finansijskoj krizi od svog osnivanja. Računi ove institucije su blokirani, a na naplatu pristižu brojne tužbe nastale zbog višegodišnjih dugovanja. Uprkos ozbiljnosti situacije, domaće institucije još uvijek ne nude konkretna rješenja, dok se odgovornost prebacuje između političkih aktera i Ureda visokog predstavnika.
O aktuelnoj krizi BHRT-a, ali i ukupnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini, u emisiji BHT1 Uživo govorio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Izetbegović je naglasio da BHRT nije samo medijska kuća, već jedan od ključnih stubova državnosti Bosne i Hercegovine, te da njegovo funkcionisanje ima direktnu vezu sa suverenitetom države.
– Naravno da Bosna i Hercegovina treba BHRT. To je dio države i dio njenog suvereniteta. Taj problem se mora rješavati – poručio je Izetbegović.
Podsjetio je da je model finansiranja BHRT-a putem RTV takse, koja se naplaćivala preko BH Telekoma, a kasnije i Elektroprivrede BiH, uspostavljen u periodu kada je SDA bila dio vlasti. Prema njegovim riječima, taj sistem je godinama osiguravao relativnu stabilnost javnog servisa, ali je vremenom urušen političkim blokadama i izostankom dogovora.
Izetbegović smatra da je trenutno nužno pronaći privremeno rješenje kako bi BHRT opstao, ali istovremeno otvoriti put ka trajnom i sistemskom modelu finansiranja.
– Po meni je jedino pravo rješenje da cijeli sistem ide na budžet – državni i entitetske budžete – rekao je.
Na pitanje zašto takvo rješenje nije ranije provedeno, dok je SDA bila dio vlasti, Izetbegović je odgovorio da za to nije postojala politička volja kod tadašnjih koalicionih partnera, niti dovoljan broj ruku u parlamentima. Dodao je i da je unutar samih javnih servisa postojala bojazan da bi budžetsko finansiranje moglo ugroziti uređivačku nezavisnost.
– To jednostavno nije tačno. Svi mi u institucijama – ministri, parlamentarci, direktori – plaćeni smo iz budžeta. Budžetiranje ne znači političku kontrolu – naglasio je.
Komentarišući postizborne dogovore i formiranje aktuelne vlasti, Izetbegović je kazao da su pojedini politički akteri davali ozbiljne ustupke HDZ-u, ali da pritom nisu iskoristili priliku da riješe pitanja od ključnog interesa za državu, poput BHRT-a ili Južne interkonekcije.
– Došli su ambiciozni, ali neiskusni ljudi. Pravili su ustupke, a nisu istrgovali rješenja za interese Bosne i Hercegovine – rekao je.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio da neće koristiti bonske ovlasti u vezi s BHRT-om niti deblokadom institucija, Izetbegović je ocijenio da se Bosna i Hercegovina nalazi u najdubljoj krizi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Nikada nije bilo depresivnije stanje u posljednjih 30 godina. Sigurnosno, politički, ekonomski – sve se urušava – upozorio je.
Smatra da je zadatak visokog predstavnika upravo deblokada sistema u situacijama kada domaće institucije nisu u stanju da djeluju.
– Bolje je povući hrabre poteze koji stabilizuju zemlju, pa čak i snositi posljedice, nego ništa ne raditi i gledati kako sve propada – poručio je.
Kao jedan od mogućih izlaza iz aktuelne krize vidi predstojeće opće izbore, ali samo ukoliko građani prepoznaju ozbiljnost trenutka.
– Izbori jesu izlaz, ako narod bude imao mudrosti – rekao je.
Osvrćući se na okupljanje više stranaka oko kandidata Denisa Bećirovića, Izetbegović je istakao da takve političke blokove ne treba ni potcjenjivati, ali ni precjenjivati. Podsjetio je da je sličan savez postojao i ranije, ali da je u međuvremenu izgubio značajnu podršku birača.
– Taj blok je sa 360.000 glasova pao na oko 280.000, dok je podrška SDA rasla sa 230.000 na više od 260.000 glasova – naveo je.
Na kraju je poručio da očekuje kako će kandidat SDA, bio to on ili neko drugi, na narednim izborima osvojiti više od 250.000 glasova, dok smatra da će rezultat Denisa Bećirovića biti slabiji nego na prethodnim izborima.
