Austrijski ekonomista i politički analitičar Gunther Fehlinger iznio je novi prijedlog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine kojim predlaže ukidanje postojećih entiteta i uspostavljanje federalne države sastavljene od 10 saveznih jedinica. Prijedlog je predstavljen kao model koji bi, prema njegovom mišljenju, trebao biti federalan, demokratski, multietnički i usmjeren ka evropskim integracijama.
Fehlinger, koji je poznat po snažnom zalaganju za proširenje NATO-a i Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana, smatra da bi nova ustavna arhitektura mogla okončati ono što naziva dugogodišnjom „Dejtonskom paralizom“.
Prema njegovoj zamisli, Bosna i Hercegovina bi ostala jedna država, bez mogućnosti secesije ili podjele, dok bi postojeće entitetske strukture bile zamijenjene novim federalnim jedinicama.
Predloženo je deset saveznih država:
- Una–Sana – sjedište Bihać
- Krajina – sjedište Banja Luka
- Posavina – sjedište Brčko, uključujući Brčko distrikt
- Drina – sjedište Višegrad
- Soli – sjedište Tuzla
- Centralna Bosna – sjedište Zenica
- Vrhbosna – sjedište Sarajevo
- Tropolje – sjedište Livno
- Zapadna Hercegovina – sjedište Mostar
- Istočna Hercegovina – sjedište Trebinje.
Sarajevo bi imalo ključnu ulogu
Prema predloženom modelu, Sarajevo bi ostalo glavni grad, a na državnom nivou postojala bi snažna federalna vlast.
Federalne institucije imale bi nadležnosti nad vanjskom politikom, odbranom, NATO integracijama, evropskim integracijama, državljanstvom, kontrolom granica i carinama, federalnim pravosuđem te ključnom infrastrukturom.
S druge strane, deset saveznih jedinica imalo bi široke nadležnosti u oblastima obrazovanja, zdravstvene administracije, regionalnog razvoja, kulture i lokalne samouprave.
Fehlinger ovaj model predstavlja kao pokušaj stvaranja funkcionalnije i decentralizirane, ali istovremeno jedinstvene Bosne i Hercegovine. Prema njegovom stavu, takvo uređenje moglo bi otvoriti put bržem približavanju zemlje Evropskoj uniji i NATO savezu.
Ipak, važno je naglasiti da se radi o prijedlogu Gunthera Fehlingera, a ne o zvanično usvojenom planu austrijske vlade, Evropske unije ili NATO-a. Njegovi stavovi o Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu i ranije su izazivali pažnju i različite reakcije u regionu.
Prijedlog dolazi u trenutku kada se pitanje ustavnog uređenja BiH ponovo nalazi među važnim političkim temama, posebno u kontekstu evropskih integracija i funkcionisanja institucija države.
