U Bijeljini je danas svečano otvorena obnovljena Preljubovića–Dašnica džamija, jedna od pet bijeljinskih džamija koje su srušene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Nakon 33 godine, iz obnovljene džamije ponovo je proučen ezan, što je za brojne Bijeljince imalo posebno emotivno značenje.
Svečanosti je, kao izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića, prisustvovao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandžački Mevlud-ef. Dudić.
Govoreći o značaju obnove, Dudić je podsjetio na primjere zajedničkog života muslimana i pravoslavaca u Bijeljini i Semberiji. Istakao je da iskustva iz prošlosti trebaju biti pouka budućim generacijama.
„Postoje mjesta o kojima historija govori više nego knjige. Ovo je jedno od njih. Preljubovića–Dašnica džamija nosi sjećanje na generacije Bijeljinaca koji su je gradili, čuvali i u njoj se okupljali. Ali priča o ovoj džamiji ne govori samo o muslimanima“, kazao je Dudić.
Podsjetio je da su prilikom ponovne izgradnje džamije 1979. godine svoj doprinos dali i brojni Srbi iz Semberije. Istovremeno, historija Bijeljine pamti i muslimanku Hanumicu Osmanbegović, koja je uvakufila zemljište za izgradnju pravoslavne crkve.
Dudić je naglasio da takvi primjeri predstavljaju važno svjedočanstvo mogućnosti zajedničkog života i međusobnog poštovanja ljudi različitih vjera.
„Svjedočimo snazi dobra“
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović kazao je da je obnova još jedne bijeljinske džamije svjedočanstvo istrajnosti i snage dobra.
„Ovaj dan smo željno iščekivali. Nakon proteklih godina u kojima smo, hvala dragom Bogu, imali svečana otvaranja naših džamija u ovoj čaršiji, u gradu Bijeljini, danas smo posebno radosni“, kazao je Fazlović.
Istakao je da su u obnovi učestvovali brojni ljudi, među kojima i komšije pravoslavci.
„Obnovljena je još jedna džamija u Bijeljini nakon što su ove džamije porušene u agresiji na ovu zemlju. Danas smo svi svjedoci da ljudsko dobro ima veću snagu“, poručio je Fazlović.
Proces obnove bijeljinskih džamija pokrenut je krajem 2002. godine, a posebnu podršku obnovi i jačanju vjerskog života povratničkih džemata kontinuirano pruža Muftijstvo tuzlansko.
Četvrta obnovljena džamija u gradu
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir-ef. Camić istakao je da je riječ o četvrtoj obnovljenoj džamiji u gradu Bijeljini i devetoj na području ovog medžlisa.
„Nije mala stvar obnoviti džamiju. Valja naći snage i mudrosti da se obezbijede materijalna sredstva kako bi se to učinilo, valja odgovoriti na sve prepreke i izazove“, kazao je Camić.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Emir Musli zahvalio je džematlijama, vakifima, dobročiniteljima i svima koji su godinama učestvovali u obnovi.
„Nažalost, nema nas u Bijeljini koliko nas je bilo ranije, ali ovo što nas ima, ovo zrno, mi smo čuvari naše vjere i domovine ovdje“, poručio je Musli.
Obnovi džamije svoj doprinos dalo je više od 100 vakifa, uz brojne dobročinitelje, volontere i prijatelje Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
Sjećanje na rušenje džamije
Posebno emotivno bilo je obraćanje Jasmina Ahmetovića, kojem je tokom svečanosti uručena plaketa za poseban doprinos i podršku obnovi Dašnica džamije.
Ahmetović se prisjetio djetinjstva i trenutka kada je kao dječak gledao rušenje stare džamije.
Prisjećajući se razgovora s djedom, kazao je da ga je kao dijete pitao zbog čega ruše džamiju, strahujući da ona više nikada neće biti izgrađena. Djed mu je tada odgovorio: „Praviće novu.“
Godinama kasnije, Ahmetović je učestvovao u obnovi džamije, smatrajući to obavezom prema svom kraju, vjeri i zajednici.
Treće „rađanje“ džamije
Imam Preljubovića–Dašnica džamije Damir-ef. Čokić podsjetio je na bogatu historiju ovog objekta, koji je, kako je rekao, doživio tri „rađanja“.
Prva džamija izgrađena je 1905. godine. Njeno drugo „rađanje“ uslijedilo je 1979. godine, kada je na njenim temeljima podignuta nova džamija.
Tokom ramazana, 13. marta 1993. godine, džamija je srušena. Danas, 33 godine kasnije, ponovo je otvorena.
Zemljište za izgradnju džamije prvobitno je uvakufila Hasiba-hanuma Salihbegović, a njenu želju nastavili su Mehmed-beg i Ali-beg Preljubović.
Tokom svečanosti uručene su vakufname istaknutim vakifima Zekerijau Hujduroviću, Emiru Delaliću, Nerminu Mekiću i Admiru Tuliću.
Svečanosti je prisustvovao veliki broj vjernika, vakifa i gostiju iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine. Nakon završne dove i tekbira uslijedilo je presijecanje vrpce i zvanično otvorenje džamije, a potom je klanjan podne-namaz.
Otvorenje Preljubovića–Dašnica džamije predstavlja još jedan važan korak u obnovi vjerskog i društvenog života Bošnjaka u Bijeljini, ali i snažno svjedočanstvo da porušene svetinje mogu biti obnovljene i ponovo postati mjesta okupljanja, molitve i zajedništva.
