Položaj Crnogoraca u Srbiji je nikad gori, poručuju iz Crnogorske nacionalne zajednice Beograda. Podsjećaju da je broj Crnogoraca opao sa 150 hiljada, koliko ih je bilo 81. godine, na sadasnjih 37 hiljada. Uzrok takvog stanja je, kažu, nebriga same države Crne Gore, a kako poručuju, ne očekuju, ni od nove vlasti bolji odnos.
Može se, poručuju iz Crnogorske nacionalne zajednice Beograda, diskutovati o položaju Crnogoraca u Srbiji, jer on, kako tvrde odavno nije bio gori… Tamo većina, kažu, ne priznaje crnogorsku naciju.
“Uzroka takvog stanja ima više, i subjektivnih, i nebrige same države Crne Gore koja nije poklanjala mnogo, poslednjih 30 godina od srpskog nacionalizma položaju Crnogoraca i uopšte identitetu,” kaže Mirko Zečević, predsjednik Crnogorske nacionalne zajednice Beograd.
“Mi se ovdje osjećamo vrlo nesigurno, mi pogotovo u Beogradu, nemamo način ni da se sretnemo, ni da se vidimo nemamo prostorije, naša Ambasada je silovana grafitima, ne možemo da uđemo tamo, mi se osjećamo kao zečevi koji ako neko krene da nas napadne niko se ne bi radovao, ali nikoga ne bi interesovalo”, kazala je Jelena Đurović, potpredsjednica Crnogorske nacionalne zajednice Beograd.
Crnogoraca je u Srbiji 1981. bilo oko 150 hiljada, da bi taj broj na popisu 2011. opao na blizu 37 hiljada. U nacionalnoj zajednici Crnogoraca u Beogradu se, kažu, pitaju zašto crnogorski ambasadori, Uprava za dijasporu i Vlada ćute na asimilaciju desetina hiljada nacionalnih Crnogoraca u susjednoj državi?
“Crnogoraca u Beogradu po popisu ima 9000. Šale, zabave na račun toga da su Crnogorsci opseli Vračar, gdje sam ja bila odbornica, da ovdje ima ima nekoliko desetina Crnogoraca koji vode BG. To su nevjerovatne gluposti”, smatra Đurović.
“Ovdje je naravno više onih koji se osjećaju ili kako kažu da su Srbi, i neki od njih čak organizovano rade protiv crnogorskog nacionalnog kulturnog identiteta i protiv onih koji se bore za postojanje, i afirmaciju crnogorskog kulturnog identiteta”, kaže Zečević.
U Crnogorskoj nacionalnoj zajednici uprkos svemu, pokušavaju, kažu, da animiraju i matičnu državu i Srbiju, kako bi se izborili za svoja prava.
Očekuju, kažu, i pomoć nove vlasti u Crnoj Gori.
“S obzirom na sastav Vlade koji vidimo, mi ne očekujemo mnogo, mi ćemo se i dalje boriti za položaj i posebna prava koja su regulisana u Srbiji. Polažemo nadu da će uprava za dijasporu ipak povesti računa, jer je ovo borba, borba za identitet Crnogoraca u Srbiji je borba i za samu Crnu Goru”, kaže Zečević.
“Ali sto se tiče poruka koje stižu ja mislim i od nekih članova te nove koalicije, kada neko kaže da Crnogorci ne postoje da su milogorci ili šta već, koji to prećutkuju ja se duplo plašim”, istakla je Đurović.
Naši sagovornici zaključuju – Crnogorci u Srbiji ne traže ništa drugo, osim ono što je skladu sa pravnim poretkom Srbije i međunarodnim normama – da budu Crnogorci u Srbiji i očuvaju svoj nacionalni i kulturni identitet.
Dijana Drašković, TVCG
