“Moraće da nas uhapse ili da nas ubiju, a ja poručujem u svoje i u ime Andrije Mandića da dobrovoljno nećemo ići u zatvor”, kazao je Knežević.

Knežević i Mandić

Milan Knežević, koji je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na pet godina zatvora u predmetu “državni udar”, izjavio je danas u Apelacionom sudu na sjednici Vijeća, na kojoj se razmatrala žalba na prvostepenu presudu, da on i Andrija Mandić u slučaju potvrđivanja osuđujuće presude neće dobrovoljno ići u zatvor.

“Ja smatram da Apelacioni sud Crne Gore treba da donesete oslobađajuću presudu. U slučaju osuđujuće presude, odnosno da potvrdite presudu Višeg suda u Podgorici, ja i Andrija Mandić je nećemo poštovati. Dobrovoljno nećemo otići u zatvor. Moraće da nas uhapse ili da nas ubiju, to poručujem u svoje i u ime Andrije Mandića. Nećemo nigdje bježati, ni u Srbiju ni u Rusiju. Tražim da nas Apelacioni sud oslobodi od ovog politički-sudsko-tužilačkog montiranog procesa. Osim mene, hapsili su mi i majku, brata i brata od strica, pa neka niko ne misli da ćemo se zadovoljiti time što ćemo biti oslobođeni na kraju, jer ćemo podnijeti krivične prijave protiv svih”, izjavio je danas na sjednici vijeća u Apelacionom sudu Crne Gore Milan Knežević, koji je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen na pet godina zatvora u predmetu “državni udar”.

Sjednica vijeća, na kojoj su se razmatrale žalbe odbrane na prvostepenu presudu, danas je okončana u Apelacionom sudu.

Predsjednik vijeća, sudija Zoran Smolović rekao je da je sjednica okončana, a da će odluku tog suda stranke dobiti preko Višeg suda u Podgorici, a ukoliko odluče da se presuda ukine, da će stranke dobiti njihov sudski poziv.

“Ovo govorim potpuno smireno. Govorim kao pobjednik. Nismo imali namjeru da izvršimo državni udar na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, niti da krv proilijevamo i da rušimo državu. Mi nećemo dobrovoljno ići u zatvor. Ovo je poruka za javnost”, kazao je Knežević.

Osvrćući se na dokaze, naveo je da je prvobitnom naredbom za istragu navedeno da je kriminalna organizacija formirana u septembru 2016.

“Kada je specijalno tužilaštvo vidjelo da ja tada nisam putovao u Rusiju, onda su promijenili da naveli da je formirana u januaru 2016. kada sam bio u Rusiju. Osim tada, u Rusiju sam bio i 2013. i 2015., te u junu i julu 2016., kada sam bio na kongresu “Jedinstvene Rusije” kao i u novembru 2016. godine, nakon oktobarskih izbora, kada sam bio sa Andrijom Mandićem. Ako sam pripremao “državni udar”, zašto tada nijesam ostao u Rusiju i promijenio identitet. Ja ne namjeravam da bježim iz Crne Gore ni sada, a ni tada 16. oktobra 2016”, kazao je Milan Knežević obraćajući se sudijama.

Prema navodima prvostepene presude u predmetu “državni udar”, cilj kriminalne organizacije, koji su formirali ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, bio je sprečavanje Crne Gore da pristupi NATO alijansi.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Cilj kriminalne organizacije, koju su stvorili ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, planirala je da na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobe se sa crnogorskom policijom i nasilno zauzmu Skupštinu Crne Gore, i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.

Za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju Šišmakov je osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora, a Popov tri godne manje. Presudom je navedeno da su postupali sa direktnim umišljajem. Državljanin Srbije, general i bivši komandarnt žandarmrije Bratislav Dikić osuđen je jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije.

Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela jedinstvenom kaznom osuđeni od po sedam godina zatvora. Branka Milić je osuđena na tri godine zatvora, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i šest mjeseci. Kristina Hristić je osuđena na godinu zatvora uslovno na dvije godine ukoliko ne ponovi krivično djelo, računajući od dana pravosnažnosti.