U posljednje vrijeme sve više se raspravlja o porijeklu stanovništva Sandžaka, a jedan od doprinosa ovoj temi dolazi od profesora dr. Rama Kurtovića, stručnjaka za rudarstvo i geologiju iz Sarajeva.
Njegova knjiga “Brnjinica otrgnuta od zaborava” pruža vrijedan uvid u porijeklo stanovništva sa Pešterske visoravni, baziran na istraživanju i tradiciji.
Brnjica i njena historija
Brnjica, mjesto smješteno između Sjenice i Novog Pazara, sastoji se od nekoliko zaselaka.
Prema profesorovim istraživanjima, stanovništvo ovog područja ima duboke korijene u bratstvu Vuklje iz fisa Klimenta.
Usmena predanja prenesena s generacije na generaciju kažu da su tri brata – Nico, Balo i Brnjo – bili osnivači ovog bratstva.
Nico je naselio Jasenovik i od njega nastaje pleme Nicević, Balo se nastanio u Balotićima kod Rožaja, dok je Brnjo doselio u Brnjicu.
Njihov bratanac Leko, također dio bratstva, kasnije im se pridružio i od njega nastaje bratstvo Lekovići u Crnoči i Čarovini.
Lekovići u Reževiću su od fisa Škrijelj, i nemaju zajedničko porijeklo sa Lekovićima u Čarovini i Crnoči.
Od prelaska na islam do danas, bratstvo Brničani broji oko 12 generacija, što obuhvata period od približno 300 godina. Stanovnici Brnjice bili su graničari na nemirnoj granici između Osmanskog carstva i Srbije, što ih je često vodilo u vojne sukobe, od kojih se mnogi nisu vratili.
Prezimenima ispisana historija
Bratstvo Brničanin bilo je organizovano prema običajnom pravu.
Od Vuklja su nastali Turkovići-Brničanin, Hajdinovići i današnji Kurtanovići.
Iz ovih rodova razvila su se prezimena kao što su Alići, Ademovići, Nučevići, Idrizovići, Zekići, Nikulići, Suljevići i mnogi drugi. Iako su ovi rodovi ostavili dubok trag u historiji Brnjice, danas u ovom mjestu više nema potomaka ovih porodica.
Sudbina Brničana
Dolaskom Srbije na ove prostore, stanovnici Brnjice su se iselili, većinom prema Turskoj i drugim dijelovima svijeta. Danas Brnjica živi u pričama, zapisima i istraživanjima poput onih profesora Kurtovića.
Njegova knjiga “Brnjinica otrgnuta od zaborava” ne samo da dokumentuje historiju ovog kraja, već i čuva sjećanje na ljude i događaje koji su oblikovali identitet Sandžaka.
Zaključak
Djelo profesora Kurtovića, porijeklom iz Dolića, svjedočanstvo je o važnosti očuvanja porijekla i tradicije. Kroz njegove stranice oživljavaju predanja, historijski izvori i osjećaj pripadnosti, podsjećajući nas na bogatu historiju Sandžaka i važnost njenog prenošenja na buduće generacije.
Izvor:
Ramo Kurtović, “Brnjinica otrgnuta od zaborava”, Sarajevo, 2004.
Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka u BiH.
