Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj govorio je o prijedlogu Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
U okviru obraćanja staknuta je činjenica da ovo nije jedini korak ka unapređenju izbornog procesa.
On je naglasio da se ne može očekivati da oni koji su izvršili kompromitaciju izbornog procesa sankcionišu sopstvene mahinacije.
Obraćanje narodnog poslanika prenosimo u cjelosti.
“Predsjedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članovi Vlade,
Prijedlog Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji mi nećemo podržati, predstavlja i svojevrsno priznanje vlasti da su birački spisak kao i sam izborni proces kompromitovani i kontanimirani te da rezultati izbora od 17. decembra 2023. godine nisu odraz političkog raspoloženja građana.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku izaziva opravdanu zabrinutost da li će postupak revizije i provjere biračkog spiska na način kako je to predviđeno ovim zakonom iznjedriti birački spisak koji je pouzdan, očišćen od svih nepravilnosti i zaštićen od svih potencijalnih zloupotreba.
Izmjena Zakona o biračkom spisku nije jedina obaveza u procesu unapređenja izbornih uslova i vraćanju smisla izborima u Srbiji.
Kada govorimo o tome, pomenuću samo primjer prava izbornih listi na uvid u materijal sa biračkih mjesta na primjeru izbora u Novom Pazaru. Nakon uvida u materijal sa 15 biračkih mjesta utvrđene su nepravilnosti na svih 15 izbornih mjesta dok na ostalih 85 izbornih mjesta nije bilo moguće izvršiti uvid u izborni materijal, jer zakon to ne dopušta. Dakle, iako su utvrđene nepravilnosti apsolutno se ništa nije desilo a izborne mahinacije na ostalih 85 izbornih mjesta do danas su ostale neobjelodanjeni nije bilo nikakvih sankcija za sve one koji su učestvovali u kršenju zakona. Bilo je prepravljanja zapisnika nakon zatvaranja biračkih mjesta, kao i slučajeva da su glasovi izborne liste SDA Sandžaka naknadno prebacivani u saldo glasova drugih izbornih lista kao i mnoge druge nepravilnosti koje su dokumentovane a o kojima Ustavni sud i dalje šuti.
Dakle, zatvaranje biračkih mjesta apsolutno nije garancija da se izborni proces, pored niza drugih nepravilnosti, neće dalje kompromitovati i obesmišljavati.
Što se tiče slabosti predloženog Zakona o jedinstvenom biračkom spisku neprihvatljivo je da u članu 22a kojim se reguliše šta podrazumijeva revizija biračkog spiska nije do kraja razrađeno niti je objašnjeno šta obuhvata verifikacija biračkog spiska odnosno provjera vjerodostojnosti već unijetih podataka, iako Komisija u svom nazivu ima i to da se između ostalog bavi i verifikacijom biračkog spiska.
Dalje, ono što je sporno jeste pravni status Komisije, nije jasno zašto Komisija nije definisana kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo koje vrši javna ovlašćenja u cilju provođenja revizije i utvrđivanja činjeničnog stanja o upravljanju, vođenju i tačnosti biračkog spiska, kontrolisanja tačnosti i postupka ažuriranja biračkog spiska.
U ovlašćenjima Komisije nje propisano pravo Komisiji da inicira ili preduzme neke druge radnje na otklanjanju utvrđenih nepravilnosti u biračkom spisku.
Pored toga, Komisija ništa ne može uraditi samostalno već je djelovanje ove Komisije uslovljeno voljom drugih organa da provedu određene radnje i postupke koje Komisija označi kao bitne. Kako možemo očekivati da oni koji su organizovali i izvršili kompromitaciju biračkog spiska i obesmislili izbore i birački spisak otkrivaju, ispravljaju i sankcionišu sopstvene mahinacije.
Postavlja se i pitanje da li se rok od 5 mjeseci iz člana 12. prijedloga zakona, odnosi i na obavezu resornog ministra, da propiše način izlaganja biračkog spiska. Neshvatljivo je, osim u slučaju želje da se postupak objavljivanja biračkog spiska uspori ili blokira, propisivanje obaveze donošenja podzakonskog akta u vezi sa ovim jer je već jasno propisana obaveza objavljivanja sa svim elementima koji se odnose na to koji se podaci o biraču mogu objaviti, na koji način i gdje se mogu objaviti.
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o jedinstvenom biračkom spisku nije propisana obaveza da se i poseban birački spisak objavi na uvid javnosti. Neprihvatljivo je i to da se komisija za kontrolu biračkog spiska ne bavi sređivanjem i posebnog manjinskog biračkog spiska, koji je možda u gorem stanju od jedinstvenog biračkog spiska. Ustav je izričit po tom pitanju kao i Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina o čemu ćemo više govoriti u raspravi u pojedinostima kada budemo obrazlagali naše amandmane.”
