Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, dokument koji sadrži ozbiljne kritike na račun vlasti u Srbiji, posebno u vezi sa stanjem demokratije, izbornim procesima, raširenom korupcijom i odnosom prema opoziciji, civilnom društvu i mirnim protestima.
U tekstu zakona navodi se da je demokratska situacija u Srbiji ocijenjena kao „ozbiljno zabrinjavajuća“, dok su izborni uslovi opisani kao nepravedni. Američki zakonodavci posebno problematiziraju politički narativ vlasti u kojem se opozicija, nevladine organizacije i demonstranti predstavljaju kao destabilizirajući faktor, uz upozorenje da takav pristup može ugroziti sigurnost i slobodu značajnih dijelova društva.
Zakon je dio šireg Zakona o autorizaciji nacionalne sigurnosti (NDAA) za 2026. godinu. U Predstavničkom domu podržalo ga je 312 kongresmena, dok je 112 bilo protiv. Nakon usvajanja, dokument je upućen u Senat, a potom ide na potpis predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu, iz čije je administracije već najavljeno da će zakon biti potpisan.
Za razliku od ranijih političkih rezolucija, ovaj zakon ima obavezujući karakter i precizno definiše djelovanje State Departmenta i Pentagona prema državama Zapadnog Balkana.
Srbija jedina direktno imenovana
Među zemljama regiona, Srbija je jedina država koja se izričito spominje u tekstu zakona. Posebno se navode parlamentarni i lokalni izbori održani 17. decembra 2023. godine, kao i događaji nakon njih, koji su izazvali ozbiljnu zabrinutost zbog narušavanja demokratskih standarda.
Kongres se pritom poziva na konačni izvještaj OSCE-ove kancelarije ODIHR, u kojem su zabilježeni brojni problemi, uključujući proceduralne nepravilnosti, gužve na biračkim mjestima, kršenje tajnosti glasanja i slučajeve grupnog glasanja.
Korupcija označena kao ključna prijetnja
U zakonu se dodatno naglašava da su izjave srpskih zvaničnika o navodnim pokušajima destabilizacije vlasti od strane opozicije i civilnog sektora ocijenjene kao opasan politički narativ.
Zapadni Balkan je opisan kao regija od strateške važnosti za stabilnost Evrope, ali se kao jedna od najvećih prepreka njenom razvoju navodi duboko ukorijenjena korupcija, uključujući i onu na najvišim nivoima vlasti. Posebno se upozorava na politička okruženja s elementima autokratske kontrole, u kojima se šire dezinformacije koje podrivaju povjerenje građana u institucije i izborni integritet.
Mogućnost sankcija u roku od 90 dana
Jedna od najznačajnijih odredbi zakona odnosi se na uvođenje sankcija. Predviđeno je da predsjednik SAD-a, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, uvede mjere protiv svih stranih lica za koja se utvrdi da su bila uključena u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
Sankcije se mogu odnositi na sadašnje i bivše državne zvaničnike, kao i na osobe koje ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese u regionu ili su odgovorne za teška kršenja ljudskih prava. Mjere mogu uključivati zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države.
Istovremeno, američki državni sekretar obavezan je pokrenuti posebnu inicijativu za borbu protiv korupcije, koja će obuhvatiti tehničku pomoć, obuke i jačanje institucija, s posebnim fokusom na pravosuđe, nadzor izbornih procesa i javne nabavke.
Usvajanje ovog zakona predstavlja snažnu političku poruku Washingtona o potrebi jačanja demokratije, vladavine prava i borbe protiv korupcije na Zapadnom Balkanu, uz jasno stavljenu odgovornost na vlasti u Srbiji.
