Azerbejdžanski predsjednik, Ilham Alijev (Fotografija: president.az)
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je da je situacija u Nagorno-Karabahu stabilna, ali je istovremeno izrazio zabrinutost zbog provokacija armenske strane
„Trenutno ruski mirovnjaci ispunjavaju svoju dužnost i situacija je poprilično stabilna ali je uprkos tome sinoć došlo do određenih incidenata“, rekao je Alijev.
„To, naravno, izaziva veliku zabrinutost“, naglasio je.
Oglasilo se i armenska strana koja je saopštila da su njihova tri vojnika ranjena prilikom napada azerbejdžanske strane.
Također su negirali navode azerbejdžanskih medija da je armenska vojska, navodno, organizovala provokaciju u Gadruskoj oblasti i da je tom prilikom ranjen jedan azerbejdžanski vojnik.
Prethodno je Armenija optužila Azerbejdžan da je ponovo pokrenuo borbena dejstva u Nagorno-Karabahu uprkos mirovnom sporazumu koji su Baku i Jerevan postigli u pomoć Moskve.
„Azerbejdžanske snage su 12. decembra obnovile borbena dejstva u pravcu naselja Stari Taglar i Hceberd“, objavilo je armensko ministarstvo odbrane.
Dodaje se i da je nelegalna armenska vojska u Nagorno-Karabahu, s tim u vezi, preduzela sve neophodne korake.
Za sada nije poznato da li ima stradalih u borbenim dejstvima.
Takođe, po ovom pitanju se za sada nije oglasila azerbejdžanska strana.
Odnosi između bivših sovjetskih republika napeti su od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah i sedam susjednih regija, teritorije priznate kao dio Azerbejdžana.
Kada su 27. septembra izbili novi sukobi, armenska vojska započela je napade na civile i azerbejdžanske snage uz kršenja čak tri humanitarna sporazuma o prekidu vatre.
Tokom sukoba, Azerbejdžan je oslobodio nekoliko gradova i gotovo 300 naselja i sela od armenske okupacije.
Dvije zemlje potpisale su 10. novembra sporazum, uz posredovanje Rusije, o prekidu borbi i radu na sveobuhvatnoj rezoluciji.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev je u prethodnom obraćanju naciji izjavio da je sporazum pobjeda Azerbejdžana, a poraz Armenije, čiji je premijer Nikol Pašinjan rekao da je potpisivanje tog sporazuma bila teška odluka, ali da nije imao drugog izbora.
Izvor: Sputnik