Donedavni zamjenik ministra trgovine u Vladi Kosova i bivši zastupnik kosovskog parlamenta u ime bošnjačke nacionalne zajednice Kosova,Ćerim Bajrami na svom Facebookprofilu prokomentarisao je izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija koju je dao poslije sastanka u vezi s dijalogom sa srbijanskom delegacijom u Briselu.

Njegov status prenosimo u cjelosti:

Prije par godina, tokom šire rasprave u Vladi, Skupštini i po medijima u Republici Kosovo u vezi dijaloga Kosovo – Srbija, objavio samtekst u više medija i na bosanskom i na albanskom jeziku s naslovom: “Neophodno je učešće i Bošnjaka Kosova u procesu dijaloga”.

U međuvremenu, kao izabrani predstavnici bošnjačke nacionalne zajednice iz Koalicije Vakat, angažirani u institucije Republike Kosovo, u pisanoj formi i direktnim obrazloženjem zatražili smo i od tadašnjeg premijera Haradinaja i od Kancelarije EU, naše učešće u dijalogu.

Sugestije prethodnoj vladi

Također smo iznosili svoje sugestije i premijeru Avdullahu Hotiju oko nekih (publiciranih) detalja iz dijaloga, tokom kratkog mandata prethodne vlade.

Na početku, u vrijeme naprijed spomenutog mandata vlade premijera Haradinaja, načelno je iskazana dobra volja za prihvatanjem učešća i Bošnjaka, međutim, nešto kasnije u Skupštini, nacrtom zakona to nije bilo predviđeno, te je samo našom (DSB) direktnom intervencijom i traženjem od poslanika Vakat Bahrima Šabanija – koji je bio šesdeset i prvi (61.) poslanik za neophodan natpolovični kvorum za izglasavanje Zakona o državnoj delegaciji za dijalog – u posljednjem momentu prije glasanja usvojen je naš zahtjev i u zakonskom tekstu oko sastava delegacije je dodato i izglasano: “… i predstavnik bošnjačke zajednice.”

Taj Zakon je kasnije Ustavni sud proglasio da nije u skladu s ustavom, ali je bitno ono što je – ostvareno.

A, postignuto je to da se u ondašnjem političkom vrhu Kosova shvati potreba za uključivanjem i Bošnjaka u dijalog, iz prostog razloga što to nije bio nikakav naš zahtjev tipa “hajd Alija, nek je više vojske”, već zbog konkretne potrebe, pored ostalog, radi nepovoljnog položaja i ugroženih prava pripadnika bošnjačke zajednice u opštinama na sjeveru Kosova.

Da samo navedemo da tamo uz nekoliko neriješenih ubistava i teških ranjavanja Bošnjaka, od 2010. godne i nešto kasnije, Bošnjaci nemaju još ni pravo na školovanje na bosanskom jeziku, dok se veliki broj njih u međuvremenu i smjestio u Novom Pazaru, Sarajevu ili, većina njih, u dijaspori, pogotovo iz opština Mitrovica i Leposavić, a ništa nije bolje ni u Zubinom Potoku i Zvečanu.

Sloboda govora

U tom dijelu Kosova je bošnjačkim ljudima i sloboda govora, u punom smislu riječi, ugrožena, a da se ne govori o slobodnom glasanju i biranju, koje je direktno kontrolisano i dirigirano na svim minulim izborima, pogotovo na zadnjim.

U vezi s ovim, potrebno je da i premijer Kosova i EU posrednici i ambasade, komuniciraju sve legitimno izabrane bošnjačke predstavnike, pogotovu one koji su pobjednici u bošnjačkoj zajednici, te da se pomogne bošnjačkim kompetentnim institucijama i pojedincima da urade kratki elaborat koji će dati realni presjek stanja o nacionalnom, političkom i pravnom položaju bošnjačke populacije u ove četiri opštine na sjeveru, od ulaska KFOR-a na Kosovo, juna 1999., do dana današnjeg. Tekst elaborata treba da ponudi i rješenja u skladu sa opštim bošnjačkim intencijama, ustavom Kosova i pozitivnom praksom.

U ovih četiri tačke koje je neposredno poslije današnjeg susreta u Briselu istakao u svojoj postiranoj izjavi kosovski premijer Kurti, predloženih srbijanskoj delegaciji, zanimljiva je, između ostalih (i za nas Bošnjake i za druge nevećinske zajednice), tačka o … ‘formiranju zasebnog nacionalnog savjeta srpske zajednice…”

Dakle ima se šta i pratiti i radi čega (suštinski) učestvovati u dijalogu.

Naravno, učešće Bošnjaka u dijalogu ne podrazumijeva da oni budu direktno prisutni s kosovskim premijerom i pratiocima u Briselu ili negdje drugdje, ali je važno da dijalog redovno prate i da budu redovno uključeni i informisani od kosovskih predstavnika.