Crnogorski mitropolit okrivljuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), Srpsku akademija nauka i umjetnosti (SANU) i udruženje književnika Srbije, a ima bojazan da su razmjere genocida u Srebrenici još veće.
Zločin nema uporište ni u jednoj velikoj religiji, i one koji rade takve stvari ne možemo smatrati ljudima, rekao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo (CPC), nakon što je u nedjelju komemorirao žrtvama genocida u Srebrenici. Prvi je čelnik jedne pravoslavne crkve koji je, 2005. godine, došao u memorijalni kompleks u Potočarima kod Srebrenice pokloniti se ubijenim muslimanima i pružiti podršku njihovim porodicama.
Više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu ocijenio je kao zločin genocida, u presudama koje je izrekao protiv najviših vojnih i političkih čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, uključujući zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića.
Zločinci i dalje heroji
Mladića (78) je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.
Uprkos presudama međunarodnog suda, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje, zločine često nazivaju legitimnom osvetom, ili umanjuju razmjere genocida u Srebrenici premda su ti zločini proglašeni najvećim na evropskom tlu nakon Holokausta iz Drugog svjetskog rata. Kao primjer, u čast Mladiću nacrtan je gigantski mural u gradu Foča, oko 200 kilometara od Srebrenice, kojeg lokalne vlasti odbijaju ukloniti.
“Ima podataka da su tabuti [u Memorijalnom centru u Potočarima] prazni, da u njima nema posmrtnih ostataka, nego se samo stavi ime”, rekao je Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, u nedjelju dok su svjetski čelnici izražavali pijetet prema žrtvama.
‘Srbija se boji reparacije’
Mitropolit Mihailo vjeruje da se u RS-u, ali i u susjednoj Srbiji boje reparacije, odštete koju bi preživjele žrtve i porodice ubijenih mogle tražiti, zbog čega odbijaju priznati genocid u Srebrenici.
„To su ogromni novci“, rekao je mitropolit Mihailo za Al Jazeeru, dodajući da su njegovi strahovi da bi razmjere genocida u Srebrenici mogle biti još i veće od onog što se trenutno prikazuje u službenim dokumentima, a to bi se moglo utvrditi u narednim godinama uz korištenje savremenih tehnika za otkrivanje posmrtnih ostataka.
Crnogorski mitropolit, oštar protivnik desničarskih politika, i dalje smatra odgovornom Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), Srpsku akademija nauka i umjetnosti (SANU) i udruženje književnika Srbije, za ratove na prostoru nekadašnje Jugoslavije koji je samo u Bosni i Hercegovini odnio 100.000 ljudskih života, od 1992. do 1995. godine, a ekonomiju regije ostavio daleko iza ostatka Evrope.Reklama
„To je ‘trolist’ koji je razbio Jugoslaviju“, rekao je mitropolit Mihailo. Uz to, dodao je, ni danas se nije odustalo od ideja stvaranja velike Srbije, koja bi, prema srpskim nacionalistima, trebala da obuhvata dio Bosne i Hercegovine, Crnu Goru i još neke dijelove u regiji. Aktuelnu vladu Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića mitropolit Mihailo također je optužio da je izravno prosrpska, i da radi na štetu Crne Gore.
„Da nije Crna Gora ušla u NATO, i da nije pred vratima Evropske unije, siguran sam da bi do sada izbio građanski rat u Crnoj Gori. Ali, na sreću, to se neće desiti“, rekao je Mihailo. Srpska pravoslavna crkva prošle je godine predvodila proteste u više crnogorskih gradova, suprotstavljajući se zakonu tadašnje vlade Demokratske partije socijalista, prema kojem je državi Crnoj Gori trebao pripasti značajan dio imovine kojom trenutno upravlja SPC. Uz pomoć SPC-a formirana je aktuelna crnogorska vlada.
Etnički čiste države nisu dobre
Koncept etničkih čistih zemlja kako to zagovaraju političari desničari u zemljama nastale raspadom Jugoslavije, za čelnik CPC-a Mihaila nije održiv. On je rekao da bi građani trebali odbaciti takvu politiku. Pozvao je na dijalog. Mitropolit Mihailo kaže bi narodi na Zapadnom Balkanu trebali uživati u različitosti kultura i religija, i da se ne bi trebali bojati jedni drugih.
„Ljudi bi trebali da budu zajedno; da gledaju različite kulture, različite narode, da slušaju različite jezike, da žive u građanskim državama gdje svi ljudi imaju jednaka prava“. Mitropolit Mihailo je poručio da tri velike religije: kršćanstvo, judaizam i islam također ne isključuju jedna drugu, te da to ne bi trebali raditi ni narodi između sebe.
IZVOR: AL JAZEERA
