Crnogorske ambasade širom svijeta funkcionisaće na nivou otpravnika poslova od 18. januara, što do sada nije zabilježeno u diplomatskoj istoriji Crne Gore
Lukovac: Očigledno da Vlada nije spremna da vodi dijalog sa predsjednikom i da ta kohabitacija prođe u duhu saradnje u korist interesa svih građana
Garčević: Ako dođe do smjena to može da ugrozi diplomatsku mrežu zato što Crna Gora nema veliki broj profesionalnih diplomata koji bi se mogli lako zamijeniti drugim profesionalcima
Svi šefovi dimplomatsko-konzularnih predstavništva Crne Gore, njih 38, pozvani su na konsultacije od 18. januara u Podgoricu, uključujući i sedam opozvanih ambasadora – potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova za Radio Slobodna Evropa (RSE), navodeći da je riječ o uobičajenoj praksi tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva vanjskih poslova podsjećaju da su posljednje ambasadorske konsultacije održane u Podgorici 2016. godine, a kako navode, ta praksa se u pojedinim državama organizuje jednom godišnje.
U Ministarstvu nisu željeli da komentarišu navode da je ambasadorima, prilikom poziva da se vrate u Podgoricu na konsultacije, poručeno da kupe kartu u jednom pravcu.
Šta je prethodilo?
Do poziva svim ambasadorima na konsultacije u Podgoricu došlo je nakon odbijanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da dâ saglasnost za opoziv sedam ambasadora, a o čemu je odluku sredinom decembra donijela Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova.
Na pitanja kako će se Vladin poziv ambasadorima Crne Gore da se vrate u državu na konsultacije odraziti na diplomatsku mrežu Crne Gore i da li je to uobičajen potez nakon promjene vlasti u zemlji nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac kaže za RSE da to nije neuobičajen potez.
Problem što je taj poziv zasjenjen prethodnom odlukom o opozivu sedam ambasadora, kaže Lukovac, konstatujući da se opoziv ne može realizovati bez odobrenja predsjednika Crne Gore.
– Iako se govori o tome da će to biti konsultacije, poziv ambasadorima je pod svijetlom već donesene odluke o opozivu (sedam ambasadora). Nikakav opoziv se neće moći realizovati bez saglasnosti predsjednika države koji po Ustavu daje saglasnost za nove ambasadore, odnosno on odlučuje o opozivu ambasadora – kaže Lukovac.
Branko Lukovac: Nikakav opoziv se neće moći realizovati bez saglasnosti predsjednika države (Izvor: RFE/RL)
Smatra da je nova vlast trebalo da se opredijeli za dijalog za predsjednikom Crne Gore, kako bi angažovanja novih ambasadora bila usklađena sa interesima države.
– Za vlast koja se hvali da je za pomirenje i za interese Crne Gore čudno je da se nisu opredijelili za dijalog sa predsjednikom države koji ima veoma značajnu ulogu odlučivanja o ljudima koji će u ime Crne Gore biti delegirani kod njegovog partnera – šefa države gdje će biti poslati. Očigledno da Vlada nije spremna da vodi dijalog sa predsjednikom i da ta kohabitacija prođe u duhu saradnje u korist interesa svih građana – ocijenio je Lukovac.
Trenutno stanje i šta predstoji?
Odgovarajući na pitanje koliko može trajati procedura izbora novih ambasador podsjeća da jednom broju ambasadora ove godine ističe mandat i ukazuje na potrebu pripreme novih diplomatskim predstavnika, umjesto optuživanja dosadašnjih ambasadora.
– Umjesto da pripreme prvu grupu koja će zamijeniti ambasadore kojima ističe mandat i da pripreme dobre kadrove koji će biti prihvaćeni i od predsjednika države koji treba da se saglasi Vlada pokazuje da hoće radikalno i brzo naprave raskid sa kadrovima prošle vlasti. I onda su se upetljali kada je trebalo da daju objašnjenje zbog čega baš sedam ambasadora opozivaju – dodaje Lukovac.
Dolazak ambasadora u Podgoricu u praksi znači će od 18. januara crnogorske ambasade širom svijeta funkcionisati na nivou otpravnika poslova, što do sada nije zabilježeno u diplomatskoj istoriji Crne Gore.
I bivši crnogorski diplomata Vesko Garčević, sada profesor u Bostonu, kaže da je odluka Vlade o pozivanju ambasadorima na konsultacije donijeta bez velikog plana i da nisu sagledane dalekosežne posljedice te odluke.
– Činjenica da su sazvane konsultacije odjednom i da nema nikakvog plana o tome šta će se na konsultacijama raditi i da je ljudima rečeno da kupe karte u jednom pravcu, sam taj čin ukazuje na praksu koja može imati negativne posljedice po diplomatiju Crne Gore. Ako dođe do smjena to može da ugrozi diplomatsku mrežu zato što Crna Gora nema veliki broj profesionalnih diplomata koji bi se mogli lako zamijeniti drugim profesionalcima – upozorio je Garčević.
Vesko Garčević: Ako dođe do smjena, to može da ugrozi diplomatsku mrežu (Izvor: AFP)
Garčević podsjeća da je i u drugim zemljama dolazilo do smjena vlasti, ali se pazilo da diplomatska mreža što manje osjeti tu smjenu, pa se čekalo da istekne mandat ambasadorima a zatim izvrši tranzicija.
– Imenovanje ambasadora podrazumijeva uključenost nekoliko državnih aktera Ministarstva vanjskih poslova, Vlade i predsjednika Crne Gore – naveo je Garčević:
Predsjednik ima pravo, kako je precizirao, kao u Sjedinjenim Državama, da ne potpiše akt i da ga vrati nazad u proceduru.
– To se desilo i u slučaju ideje o razrješenju sedam ambasadora. Bez ulaženja u političku pozadinu donošenja odluke, ali nije donesena po proceduri kako to predviđa pravilnik i Zakon o vanjskim poslovima. Možemo očekivati slične situacije ukoliko ne bude poštovana procedura, što znači da same odluke o razrješenju neće biti lako sprovedene u djelo – zaključuje Garčević.
Kako nova vlast vidi diplomatsku mrežu?
Nekadašnja opozicija, a sadašnja vlast, diplomatsku mrežu označavala je kao mrežu partijski podobnih kadrova. Zato je nova Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića predložila sredinom decembra opoziv sedam ambasadora koje je imenovala bivša vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića a, prema Zakonu o vanjskim poslovima taj ukaz treba da potpiše upravo predsjednik države Đukanović koji je to odbio da učini.
Obrazlažući odluku da ne potpiše opoziv predsjednik je 4. januara naveo da se kompletan materijal koji mu je dostavljen u suštini sastoji od jedne rečenice: “Da se ambasador opozove sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore”.
Predložen je opoziv Miodraga Vlahovića (ambasador pri Svetoj stolici), Vere Kuliš (Njemačka), Sanje Vlahović (Italija), Dušanke Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati), Darka Pajovića (Kina), Tarzana Miloševića (Srbija) i Obrada Miša Stanišića (Bosna i Hercegovina).
Iz Ministarstva vanjskih poslova su dan kasnije ocijenili da Đukanović odbijanjem da potpiše opoziv sedam ambasadora opstruira Vladu u sprovođenju vanjske politike zemlje.
Ostaje otvoreno pitanje kako će se aktuelna situacija riješiti s obzirom na to da Ustav i zakoni nijesu predvidjeli, a samim tim ni regulisali, situaciju u kojoj bi predsjednik eventualno odbio da povuče ambasadore.
Trenutno je polovina crnogorskih ambasadora postavljena po političkom principu iako prema Zakonu o vanjskim poslovima osobe koje nijesu karijerne diplomate, već političari ili javne ličnosti mogu činiti najviše 30 posto šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Vlada izabrana 4. decembra prva je koju poslije tri decenije ne formira DPS Mila Đukanovća, koja je poražena na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Međutim, Đukanović je i dalje na mjestu predsjednika države čime je u Crnoj Gori uspostavljen sistem kohabitacije.
