Američko povlačenje i poteškoće koje uzrokuje ratoborno ponašanje Turske potresaju NATO i potiču Evropljane da razvijaju kapacitete za autonomno djelovanje radi zaštite vlastitih interesa, ali njihovi međusobni sukobi potkopavaju im kredibilitet, ocjenjuju diplomate i analitičari.

Sjevernoatlantski savez i Evropska unija počeli su prilagođavanje novoj situaciji u svijetu.

Ko su neprijatelji, partneri; šta su prijetnje; s čime se raspolaže; šta manjka; gdje su ranjive tačke?

Evropske obavještajne službe, civilne i vojne, pripremile su analizu situacije na terenu u tajnom dokumentu.

Na osnovu zaključaka iz te analize počinju pripreme za izradu Strateškog kompasa, ključnog dokumenta u kojem bi se trebao zacrtati zajednički smjer u odbrani.

Dokument treba biti dovršen za vrijeme francuskog predsjedništva Vijećem EU-a u prvoj polovini 2022. godine.

Je li SAD pouzdan saveznik?

Strateški kompas trebao bi omogućiti EU da “upravlja krizama, smanji svoju ovisnost, razvije kapacitete i definira partnerstva”, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

NATO se upustio u isti poduhvat nakon žestoke kritike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je Savez u stanju “moždane smrti”.

Stručna radna grupa upravo je objavila svoj izvještaj, o kojem će razgovarati ministri vanjskih poslova NATO-a na videokonferenciji u utorak i srijedu, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg iznijet će svoje prijedloge u februaru 2021. godine.

Ali, nesuglasice i suparništva između Evropljana i između saveznika potkopavaju njihove napore.

Je li SAD, koji se jednostrano odlučio povući iz Afganistana, Iraka i nekih dijelova Evrope do kraja godine, i dalje pouzdan saveznik?, pita se njemačka ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer.

Ima li još uvijek mjesta za Tursku u NATO-u, budući da više ne poštuje njegova pravila?, pita se francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves le Drian.

Saveznici će o tome razgovarati u decembru, ali morat će pričekati januar 2021. godine da bi dobili odgovore novog američkog predsjednika Joea Bidena.

Evropljani će tada morati odlučiti hoće li povećati svoje učešće u misijama NATO-a u Afganistanu i Iraku, ili će napustiti te zemlje.

Nesloga između Francuske i Njemačke

Morat će se donijeti “teške odluke”, upozorio je Stoltenberg.

No, Evropljani nisu jedinstveni, ni u sklopu EU-a, ni u NATO-u.

Najočitija je nesloga između Francuske i Njemačke.

Pariz i Berlin sukobili su se sredinom novembra u pogledu “strateške autonomije”, odnosno sposobnosti Evropljana da djeluju autonomno.

“Iluzije o strateškoj autonomiji moraju prestati”, poručila je Kramp-Karrenbauer.

Macron je izrazio neslaganje s time i žaljenje zbog “pogrešnog tumačenja historije”, u razgovoru za magazin Le Grand Continent.

“Pa, nisam čula od kancelarke Angele Merkel] da je NATO na neki način suvišan”, odgovorila mu je Kramp-Karrenbauer.

“Naprotiv, u prvim izjavama o novoizabranom američkom predsjedniku ponovo je jasno poručila da moramo ulagati u transatlantske odnose. I u tome se s njom slažem.”

Šef evropske diplomatije Josep Borrell izrazio je žaljenje zbog “sterilnih rasprava, ponekad teoloških” o sposobnosti da se djeluje autonomno u odnosu na izazove.

Potrebna evropska autonomija

Stručnjak za pitanja odbrane, francuski eurozastupnik Arnaud Danjean, izrazio je za AFP žaljenje zbog “neutemeljenog problema”.

“Ovisnosti Evropljana su velike – dronovi, projektili, senzori, GPS signal za oružje na navođenje i čak na području svemira, gdje se moraju bolje organizirati kako bi izbjegli probleme”, upozorio je.

“Potrebno je pogledati hijerarhiju sigurnosnih prioriteta. Svi znaju da je srce NATO-a njegova uloga na istočnom krilu, u odnosu na Rusiju”, istaknuo je.

“Potrebna je istinska evropska autonomija na južnom krilu, jer se odluke u NATO-u donose jednoglasno, a Turska predstavlja problem, jer paralizira Savez protiveći se nekim operacijama u toj regiji, ponajprije u Libiji”, istaknuo je.

“Francuska i Njemačka moraju prekinuti nepotrebne rasprave i usredotočiti se na ono što im je zajedničko: želju da izgrade snažnije evropske kapacitete”, savjetuje Ulrike Franke.

Izvor: Al jazeera