Veliki su finansijski, zdravstveni i drugi nedostaci, što će imati negativan utjecaj na cijelo stanovništvo, kaže visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Valentin Inzko: Odnosi unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine su zabrinjavajućiEPA-Arhiva
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko predstavio je u četvrtak 58. izvještaj u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku, u kojem je naglasio da u Bosni i Hercegovini i dalje traju prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou, što ne doprinosi kretanju zemlje naprijed ili poboljšanju života građana.
“Gledajući iz ove perspektive, Dejtonski sporazum je ogroman uspjeh, jer je donio mir u Bosni i Hercegovini, i još veći uspjeh, s obzirom na sve međunarodne sporove koji ostaju neriješeni desetljećima, poput Bliskog istoka, Kavkaza i drugih. Međutim, kako se ispostavilo, Dejtonski sporazum, iako je ujedno bio solidan okvir za budući razvoj Bosne i Hercegovine, donio je nesavršen mir. Nepobitna je činjenica da je u Bosni i Hercegovini, također uz pomoć nekih političara, poput Milorada Dodika, postignut značajan napredak u prvom desetljeću nakon Dejtona. Nažalost, međunarodna zajednica napravila je veliku konceptualnu grešku tokom provedbe Dejtonskog sporazuma – prerano smo ukazali povjerenje nekim političarima, a oni su iskoristili našu dobru volju za oživljavanje nacionalističkih i dezintegrirajućih politika, posebno od 2006. godine”, rekao je Inzko, prenosi Anadolija.
“Odnosi unutar Predsjedništva Bosni i Hercegovine također su zabrinjavajući, jer se njegovi članovi sve više međusobno sukobljavaju. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata [SNSD] i član bh. Pedsjedništva Milorad Dodik često se pozivao na princip vitalnog entitetskog interesa zbog odluka za koje je smatrao da su štetne za interese [bh. entiteta] Republike Srpske”, kazao je Inzko u izvještaju.
Dodik najviše puta spomenut
Od svih bh. politčara, Inzko je najviše puta spomenuo upravo Dodika u svom izvještaju, čime je želio dati do znanja ko je najveći kočničar napretka Bosne i Hercegovin, prenosi portal Klix.
Istakao je da se je Dodik pokušavao povezati pitanje statusa Kosova sa statusom RS-a, upozoravajući da će taj bh. entitet proglasiti nezavisnost ako se prizna nezavisnost Kosova.
“Dodik, de facto lider RS-a, u nekoliko navrata pokušao je uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine. U augustu je predvodio delegaciju RS-a da se sastane s Vučićem u Beogradu kako bi razgovarali o žalbama RS-a zbog ‘nepravednih intervencija visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u ustavni poredak Bosne i Hercegovine’. Uoči sastanka, vlasti RS-a su navodno poslale dokument koji sadrži zaključke i prateće izvještaje o tim pitanjima, koje je Narodna skupština RS-a usvojila u novembru 2019. i februaru 2020. godine. Pohvalno, Vučić je ponovio posvećenost Srbija Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijem kao Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je Inzko.
Dotakao se i pitanja odnosa predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
“Nakon naknadnog sastanka Izetbegovića i Čovića, svaki je uveo nove ultimatume. Izetbegović izjavio je da neće biti daljnjih razgovora o izmjenama Izbornog zakona do imenovanja nove vlade [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine i imenovanja sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Čović se usprotivio da neće biti nove vlade Federacije prije dogovora o izmjenama Izbornog zakona”, istakao je Inzko.
Istakao je kako se Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine tokom procesa organizacije predstojećih lokalnih izbora (15. novembra) suočila s brojnim politički motiviranim opstrukcijama.
“Period političke kampanje ponovo je obilježen negativnom retorikom, koja produbljuje postojeće podjele i čini pomirenje u Bosni i Hercegovini sve težim. U ovom zaostalom političkom okruženju i druga pitanja, poput rodne ravnopravnosti, potpuno su po strani, što je neprihvatljivo za zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji”, naglasio je Inzko u izvještaju.
‘Fokusirani na nefunkcioniranje’
Dodao je da su nacionalističke političke elite u zemlji bile neefikasne u pokušaju da se posvete pitanjima koja su istinski važna za građane cijele države.
“Pojedini političari su fokusirani na nefunkcioniranje Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo povećanom ovisnošću zemlje i doprinijelo finansijskoj, zdravstvenoj i drugim nedostacima, koje će imati negativan utjecaj na cijelo stanovništvo”, kazao je Inzko, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju mnogo više.
Komentirajući posljednji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, podsjetio je da je u njemu navedeno da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja potrebnih za ispunjavanje obaveza i uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
“Političkim liderima u Bosni i Hercegovini, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ovaj izvještaj bi trebao poslužiti kao poziv na akciju, da ostave po strani razlike i provedu reforme potrebne kako bi se zemlja kretala naprijed”, rekao je Inzko.
Izvještaj koji je Inzko predstavio u Vijeću sigurnosti UN-a odnosi se na period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine.
Izvor: Al jazera
