Marš mira, trodnevno pješačenje koje se organizuje od 2004. godine u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, simboliše čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se u ljeto 1995. godine dogodilo u Srebrenici i njenoj okolini

Preživjeli Srebreničani bili su na čelu kolone Marša mira, koja je jutros krenula iz Nezuka, kod Sapne, kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Više od 3.000 ljudi krenulo je iz Nezuka prema Potočarima, a u naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzla ili Kladanj. U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. 

Među učesnicima ovogodišnjeg marša je i potpredsjednica bh. entiteta Federacija BiH Melika Mahmutbegović.

​​​​​​​Marš mira koji se ove godine organizuje 17. put u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Predsjednik Pododbora za “Marš mira 2021” Zulfo Salihović izjavio je za AA da sve pripreme teku prema planu.

“Imam informaciju od aktivista koji rade na registraciji da u ovogodišnjem Maršu mira učestvuje više od 3.000 osoba s obzirom da smo online prijavama imali negdje oko 2.800 učesnika. Praksa je 8. jula, prilikom polaska kolone, uvijek se dodatno registruje između 300 i 500 dodatnih učesnika, tako i ove godine”, pojasnio je Salihović.

Kako je kazao, ovoliki broj učesnika je dobar znak da se interes za Marš mira vraća, nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa u maršu učestvovalo nekoliko stotina ljudi.

“Imamo i učesnike iz drugih zemalja. Želim naglasiti da je ovaj put najveća grupa iz Turske. Imamo dvije grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, to su uglavnom Bosanci koji žive i rade tamo i imaju sa sobom kolege Amerikance. Imamo grupu iz Sandžaka i jednu grupu iz Italije”, dodao je Salihović.

Hariz Dautbašić bio je među hiljadama ljudi koji su krenuli iz Nezuka prema Potočarima.

“Rođen sam u Srebrenici ali živim u Kaknju. Došao sam sa grupom od oko 30 učesnika. Naši najmlađi učesnici imaju devet i 11 godina. Imamo i tri djevojke. Od 2008. učestvujem u Maršu mira. Svake godine je sve emotivnije i teže. Ono što raduje su mlade generacije koje učestvuju”, dodao je Dautbašić.

Među ovogodišnjim učesnicima ima mnogo i maloljetnika. Jedan od njih je 11-godišnji Alem Kadić iz Kaknja.

“Došao sam da odam počast poginulim. Ovo je prvi put da sam tu. Došao sam sa ocem. Bit će teško pješačiti ali uspjet ću”, rekao je Kadić.

Iz Kaknja je sa ocem došao i devetogodišnji Eldar Kubat.

“Dolazim iz Kaknja. Ovo je prvi put da učestvujem u maršu. Tu sam sa ocem. Neće mi biti teško pješačit jer treniram taekwondo. Imam kondicije”, rekao je Kubat.

Na Marš mira krenuo je i Senad Hasanbašić iz Tešnja. 

“Ovo mi je 12 godina kako učestvujem u Maršu mira. Putovali smo pet dana, krenuli smo u subotu”, pojasnio je Hasanbašić.

Tokom pješačenja žele da se poistovjete sa Srebreničanima koji su u julu 1995. godine preko šume pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja. 

“Tokom 12 godina, koliko učestvujem u Maršu mira, čuo sam mnogo priča preživjelih. Teško pada kada prođete mjestima gdje su ubijene hiljade ljudi”, rekao je Hasanbašić.

Poručio je da se Srebrenica ne smije zaboraviti. 

Armin Zelić jedan je od velikog broja maloljetnika koji učestvuju u ovogodišnjem Maršu mira. 

“Imam 17 godina, dolazim iz viteškog grada Bužima. Na Marš mira dolazim već treći put. Ovo ne dam zaboravu. Učestvovanjem dajem doprinos tome da se ne zaboravi i ne ponovi”, izjavio je Zelić za AA.

Kako je kazao, nije lako prolaziti trasom kojom su se kretali Srebreničani u ljeto 1995. godine. 

Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine.

“Marš mira” ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine sve do pojave pandemije COVID-19. Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije koronavirusa, se kretao od 2.000 do više od 10.000.

​​​​​Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici Marša mira nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.